Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Grada Pakraca iznosi 3.353 hektara, izračunale su stručne službe u gradskoj upravi za potrebe Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na području Grada Pakraca koji je u novoj verziji usvojen na sjednici Gradskog vijeća Pakrac održanom polovinom studenog, a koji bi trebao biti osnovica za natječaj za uzimanje zemlje u zakup, što bi se trebalo dogoditi na proljeće iduće godine.
Osnovna novina u odnosu na prethodne takve planove je u tome što jedan zakupoprimac umjesto dosadašnjih 200 hektara može zakupiti najviše 30 hektara. Kako je pojasnila gradonačelnica Anamarija Blažević, do ove promjene je došlo iz više razloga. Jedan je zbog činjenice da u našem kraju želimo razvijati mala poljoprivredna gospodarstva, a drugi uslijed saznanja da poljoprivrednici ovog kraja uglavnom ne raspolažu mehanizacijom koja bi im omogućila obradu velike količine zemlje.
Prema spomenutim izračunima od navedenih 3.353 hektara u dugoročnom zakupu sada je tek nešto više od jednog hektara, 1.102 hektara su dana na privremeno korištenje i ugovori izlaze dijelom iduće, a dijelom 2021. godine, što znači da će po isteku tog roka ponovo na natječaje za zakupoprimce. Nešto manje od 200 hektara je prodano, ali još neotplaćeno, a 182 hektara je označeno kao minsko-sumnjiva. Još bezmalo oko 300 hektara je određeno za povrat zemlje nezakonito oduzet vlasnicima u vrijeme Jugoslavije ili su određene za neke druge namjene. Kada se sve to zbroji realno preostaje za proljetni natječaj oko 1600 hektara koji bi trebale konačno dobiti zakupoprimce, na rok od 25 godina, mada se u našem programu kao poljoprivredno zemljište u RH barata ukupnom brojkom od 3.100 hektara raspoređenih na svih 29 katastarskih općina (naselja) Grada Pakraca, uglavnom u manjim tablama.
S obzirom na zakonsku proceduru koja nalaže da usvojeni Program na Vijeću podliježe očitovanju Županije, odnosno suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, realno je očekivati da bi natječaj se mogao pojaviti na proljeće, kaže Dominika Babac, viša stručna suradnica za poljoprivredu Grada Pakraca, koja je radila na izradi Programa.
Umjesto oranica na natječaj šikare
No to tako izgleda na papiru gdje se navedene površine prema katastarskim mapama vode kao oranice, livade i pašnjaci. U praksi je ipak bitno drugačije. Priroda nije imala strpljenja čekati sporost administracije i gotovo je u potpunosti riječ o površinama koje nisu od rata obrađivane i sada su pretežno šikare, čak već i mlade šume, koje je prije upotrebe treba dovesti u poljoprivrednu funkciju. Prema saznanjima u gradskoj upravi i iskustvima s terena za krčenje takve šikare-šume potrebno je prosječno oko 20.00 kuna po hektaru pri čemu je za buduće zakupoprimce demotivirajuća činjenica da je tako dobivena drvna masa vlasništvo države što će sigurno sve skupa djelovati negativno na interes potencijalnih zakupoprimaca jer i kada zemlju privedu svrsi ostaje im plaćanje godišnjeg najma u iznosu od oko 270 kuna po hektaru oranice, 200-tinjak kuna po hektaru livade i 120 kuna po hektaru pašnjaka.
U pripremi izrade programa gradska uprava je objavila javni poziv poljoprivrednicima za iskaz interesa za zakup zemljišta. Interes je iskazan za oko 800 hektara, no realno zbog preklapanja i sličnih stvari je on manji, približno 500 do 600 hektara. Hoće li i u kojoj mjeri najavljena proljetna objava natječaja od strane gradske uprave, nakon što je država dok je ona provodila taj postupak i s njim godinama otezala, značajno prorijediti obradive površine šikarama i hoće li se poljoprivredna proizvodnja u našem kraju povećati, znat ćemo tek nakon njegovog završetka.