Povodom velikog uspjeha maturanata pakračke gimnazije koji je odjeknuo i na nacionalnoj razini, jer svi su redom dobili petice na državnoj maturi iz engleskog jezika, čime su pakračku gimnaziju lansirali na tron kao najuspješniju u Hrvatskoj, odlučili smo posjetiti njihovu mentoricu Martinu Terranova, profesoricu engleskog u pakračkoj srednjoj školi. Zanimalo nas je koja je tajna uspjeha ove generacije pakračkih gimnazijalaca, a popričali smo i malo šire o pakračkoj gimnaziji i percipiranom zazoru koji prema njoj postoji kad ju se kolokvijalno proglašava „malom školom“ uz izražavanje sumnji u to koliko kvalitetno može učenike pripremiti za željene fakultete u odnosu na neke druge škole.

„To je velik uspjeh učenika koji su stvarno napravili dobar rezultat, jer nije ni njima lako pokazati sve što znaju, sve što su ikad naučili iz engleskog u jednom ispitu. To treba pripremati, oni trebaju biti koncentrirani, ima tu više faktora koji utječu na uspjeh. Odlično je što je taj rezultat doprinio da upišu željene fakultete, a to je zapravo svrha svega, da oni krenu putem kojim žele ići. Sve nas je pomalo iznenadilo kad su izašli rezultati na e-Rudniku, što je ponukalo i nacionalne medije da se zainteresiraju za nas. U pozadini svega je velik rad učenika, svi smo se zajedno potrudili i nekako se tako posložilo da ih je bilo malo, pa je statistički ispalo savršeno“, rekla je uvodno Terranova.

Šestero veličanstvenih

Pojasnila nam je kako se radi o generaciji koja je krenula s dvadeset učenika, da bi do drugog razreda na okupu ostalo njih svega osam. Većina ostalih prebacila se na medicinsko usmjerenje, tako da su ostali samo oni koji su bili zainteresirani i visokomotivirani za gimnazijski smjer i za nastavak daljnjeg fakultetskog školovanja. Otegotnu okolnost predstavljala je i činjenica što se radilo o korona-generaciji. Kad su krenuli u prvi razred, školu su pohađali do ožujka 2020., nakon čega su čitav drugi razred proveli praktički kod kuće, na online nastavi, što se kasnije malo normaliziralo tijekom trećeg i četvrtog razreda. Od osmero maturanata, šestero je išlo na engleski kao prvi strani jezik, a za dvoje je on bio drugi strani jezik. „Želim posebno istaknuti, od tih šest učenika koji su izabrali višu razinu iz engleskog, petero ih je pohađalo nastavu engleskog kao prvog stranog jezika, a jedan kao drugog stranog jezika, što je poseban uspjeh, jer on je engleski kao strani jezik počeo učiti kasnije od ostalih, a ostvario je tako dobar rezultat, peticu iz državne mature“, ističe profesorica, s punim pravom ponosna na svoje učenike.

Istovremeno ističe kako treba uzeti u obzir i da se ne može usporediti rad s 27 učenika koliko ih je imala u svojoj prvoj generaciji kao profesorica u garešničkoj gimnaziji i rad s ovom grupom od njih šestero. „Nisam im dala da se opuste, oni se nisu opuštali i radili su, ali to je odličan uspjeh bez obzira na njihov broj“, kaže. Istaknula je kako su svojim rezultatom na državnoj maturi preskočili renomirane zagrebačke gimnazije koje ne samo da su jezične, što znači da imaju veći broj sati stranog jezika, već imaju nastavu na engleskom, odnosno slušaju redovne predmete na engleskom jeziku, što rezultira širokim rasponom vokabulara i razumijevanjem brojnih tema iz različitih životnih sfera.

Internetska generacija

Zanimalo nas je koliko su Internet i moderne komunikacijske tehnologije zaslužni za ovladavanje engleskim jezikom kod djece. „Državna matura isključivo je ispit koji se usmjerava na pisanu produkciju i na razumijevanje, odnosno čitanje i slušanje s razumijevanjem, tu nema govorne produkcije. Ta pisana produkcija je nešto što se dobiva čitanjem i strukturiranim radom kako u školi, tako i kod kuće“, rekla je profesorica. Ipak, primjećuje kako se znanje jezika kod djece povećava iz godine u godinu. Slaže se kako pristup Internetu, slušanje Youtubera i glazbe, gledanje filmova, upotreba društvenih mreža pridonosi učenju engleskog jezika jer što učenik ima više jezičnog inputa, to je veća vjerojatnost da će ga naučiti i samostalno upotrijebiti.

Kaže kako ima iskustva s određenim brojem učenika koji jako dobro savladaju jezik na jednoj intuitivnoj razini, igranjem multiplayer igara s ljudima iz cijelog svijeta, komunikacijom na engleskom preko slušalica s mikrofonom i smatra da je to odlično. „Rekla bih da je za samu državnu maturu njihov uspjeh zapravo rezultat svih tih čimbenika. Moramo spomenuti i nastavnike jezika u osnovnoj školi, a u konačnici i mene koja ih je na kraju pripremala za državnu maturu, tako da nije to od jučer, to je rezultat jednog dugogodišnjeg rada. Posebno mi je drago što su to ostvarili iz pakračke srednje škole koja je mala, mogli bismo reći provincijska škola, koja ima samo jedan razred gimnazije po generaciji, pogotovo što sam osobno zagovornik ideje da se u malim mjestima mogu postići vrhunski rezultati, trudom, radom i zalaganjem“, dodala je profesorica, čak pomalo skromno.

Grad financira udžbenike

Istaknula je kako ovaj uspjeh može biti pokazatelj da učenici koji upišu pakračku gimnaziju mogu ostvariti itekako dobre rezultate i da je naša škola dokazala kako može biti jedna od boljih na nacionalnoj razini. „Gimnazije u manjim mjestima općenito pate od efekta koji bih nazvala lokalno sljepilo. Često se događa da lokalna populacija djece i roditelja smatra kako gimnazija u njihovom mjestu nije jednako dobra kao gimnazije u nekim daljim, možda nešto većim centrima. Žestoki sam protivnik takvog stajališta jer sam i sama učenica ove gimnazije i zahvaljujući profesorima koji su mi predavali, koji nisu popuštali, ostvarila sam tako dobre rezultate da sam bez problema mogla upisati Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer engleski i francuski. Željeli bismo ovaj uspjeh iskoristiti kao svojevrsnu promidžbu i pokazatelj učenicima da nemaju razloga birati neku drugu gimnaziju, budući da imaju opću gimnaziju u svom gradu“, poručuje profesorica nekim budućim gimnazijalcima i njihovim roditeljima koji se možda nećkaju oko toga koju školu odabrati.

Dodala je kako je preuzela prvi razred gimnazije kao razrednica i profesorica engleskog jezika. U razred je upisan maksimalan broj učenika, njih 20. Nakon prvog polugodišta ispunili su anonimnu anketu te Martina kao njihova razrednica kaže kako je stekla dojam da učenici imaju pozitivne utiske s obzirom na gimnaziju i profesore. „Moram napomenuti da je jako lijepo što Grad Pakrac financira nabavu svih udžbenika za gimnaziju. Vjerujem da nekim roditeljima kod razmatranja koju školu za svoje dijete odabrati i to može biti određena prevaga. Osim udžbenika za gimnaziju, Grad financira i udžbenike za građevinske tehničare kao deficitarno zanimanje“, rekla je zaključno profesorica.

I uistinu, nakon ovako suvereno pokorene državne mature, ima puno pravo pozvati sve zainteresirane osmaše da, ukoliko razmatraju upisati opću gimnaziju, upišu baš ovu u našem Pakracu.