„Arheološko istraživanje Starog grada Pakraca prošle je godine bilo najdulje dosad, trajalo je od lipnja do prosinca, a proširili smo sondu u svim smjerovima što je obuhvaćalo površinu od 180 kvadratnih metara raspoređenu u više sektora. Znatan dio posvećen je i konzervaciji odnosno restauraciji prijašnjih nalaza,“ rekao je sinoć Krešimir Vacek, voditelj arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca, na prezentaciji prošlogodišnjih nalaza održanoj u gradskoj vijećnici kurije Janković. 

Ručnim izbacivanjem čak 384 tone materijala, uglavnom kamenja i zemlje, i ovoga puta došlo se do mnoštva novih otkrića. U sloju koji datira oko 1800. godine pronašli su mnogo pećnjaka, odnosno keramičkih predmeta koji su bili sastavni dijelovi srednjovjekovnih i novovjekovnih kaljevih peći, a funkcija im je bila akumulacija i odašiljanje topline. Pronađeno je lani i dosta keramike s urezanim pečatima, novčića nepoznatog porijekla, lula, vrhova strijela, ostatke kremena puške… „Zanimljiv je pronalazak keramičke pločice koja vjerojatno prikazuje Krista, a postavljena je bila na masovni grob, kosturnicu u kojoj je bilo najmanje 23 kostura, vjerojatno vojnika. Vjerske simbole pronašli smo i uklesane na zidu, a također na jednom ulomku liturgijskog predmeta našli smo prikaz Agnus Deia - jaganjca Božjeg, koji svojom ikonografijom upućuje na simbol crkvenog viteškog reda“, pojasnio je Vacek.

Ovom prigodom zahvalio je svim institucijama, pogotovo gradonačelnici na podršci te napomenuo kako je prošle godine ovo nalazište imalo oko 15.000 posjetitelja, što učenika, što organiziranih posjeta, čime se radi na popularizaciji Starog grada. Također, pakrački arheolozi 2023. godine su obišli velika područja Psunja i Papuka u potrazi za novim lokalitetima. Planinar Mirko Stupar im je ukazao na postojanje nekih novih srednjovjekovnih utvrda, potencijalnih gradišta, a terenskim pregledima utvrđene su i nove karakteristike na poznatoj utvrdi Čaklovac.

Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca naglasila je na početku da je ovo predavanje dio obilježavanja Dana Grada što svakako i zaslužuje, jer se „naš Pakrac razvio iz Starog grada i to je srce grada, ishodišna točka njegovog urbanog razvoja. Stari grad se istražuje od 2017. godine, uz podršku Grada Pakraca i Ministarstva kulture i medija, a istraživanja koja svake godine traju po nekoliko mjeseci su kompleksna, fizički vrlo naporna zato što se odvijaju uglavnom u ljetnim mjesecima“, rekla je Hihlik i pohvalila angažiranost pakračkih srednjoškolaca, studenata i volontera koji se redovito priključuju radovima.

U ime županice Antonije Jozić okupljenima se obratila dr.sc. Marijana Lukačević iz Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije – Panore, koja je ujedno i arheolog, čestitavši pakračkim kolegama na sedam godina istraživanja. „Pohvalno je da su udružene  lokalne snage u ovo istraživanje kako bi se pokazalo što kulturna baština nama znači. To je naš identitet koji je i pokretač ekonomskog i gospodarskog razvoja, samo ga treba znati dobro iskoristiti i prezentirati“, rekla je Lukačević i poželjela da ovaj prekrasan lokalitet bude snažnije prezentiran cjelokupnoj javnosti.