Nakon ljetnog upisnog roka završenog danas, u Srednjoj školi Pakrac popunjena su sva mjesta u usmjerenjima opće gimnazije, medicinske sestre/tehničara i fizioterapeutskog tehničara, a slobodnih mjesta još ima u smjerovima za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i montera suhe gradnje, 8 mjesta u svakom smjeru. Za njih će biti otvoren i jesenski upisni rok, a na ljetnom su za te smjerove bila zainteresirana 2 učenika po razredu.

U gimnaziju i fizioterapeutsku školu krenut će po 20 učenika, a u dva medicinska odjeljenja 39. Sigurno je da će najesen u Srednju školu Pakrac krenuti manje učenika nego u lanjskom ciklusu, a dovoljan dokaz tomu je što Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije odobrilo odjeljenje za građevinske tehničare jer su se prijavila tek tri kandidata.

Službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok u SŠ Pakrac bit će 11. kolovoza. Početak prijava u sustav kreće 21. kolovoza, a konačne ljestvice poretka objavit će se 31. kolovoza.

Rang listom ljetnog upisnog roka za učenički dom popunjeno je svih 19 mjesta za učenice, a primljeno je i svih 11 prijavljenih učenika. Objava slobodnih mjesta u domu za jesenski rok predviđena je 14. srpnja. Prijave za tri nepopunjena  muška mjesta u jesenskom roku održat će se 31. kolovoza od 8 do 16 sati.

 

U narednoj školskoj godini, u klupe pakračke i područnih osnovnih škola po prvi put će sjesti 80 učenika, potvrdili su upisi u prvi razred osnovne škole održani 19., 20. i 21. lipnja u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac.

Matična škola u Pakracu svoja će vrata otvoriti za 57 učenika koji su raspoređeni u 3 razredna odjeljenja, a u područnu školu u Prekopakri upisalo se 14 učenika koji će tvoriti jedan razred.  Škole s kombiniranim prvim i drugim razredima ove će godine u Badljevini primiti 6, dok u Donjoj Obriježi 3 učenika.

U odnosu na lanjske upise to je 6 učenika manje, doznajemo od ravnateljice Sanje Delač, a u usporedbi s prijašnjim godinama do većih razlika u broju polaznika u prvi razred nije došlo.

Svečani doček prvašićima bit će priređen 4. rujna, kada počinje nova školska godina.

 

U veljači je u Srednjoj školi Pakrac državnu maturu prijavilo 97 matura od ukupno njih 115. No, otada do početka mature, iz raznih razloga, broj pristupnika se smanjio te ih je u ljetnom ispitnom roku, koji je upravo u tijeku, pristupilo 88 ili u postotku 76,5 u odnosu na ukupan broj pakračkih maturanata. Gledajući po usmjerenjima, državnu maturu ovih dana polaže dvoje građevinskih tehničara, iz opće gimnazije njih 22, iz medicinske 37 te fizioterapeutske 27, rekao nam je Jonatan Berlančić, profesor građevinske grupe predmeta i ispitni koordinator u Srednjoj školi Pakrac.

Hrvatski jezik, strani jezik i Matematika obvezni su predmeti na državnoj maturi, a mogu se pisati na višoj (težoj) i nižoj (lakšoj) razini. U postocima gledano, izbor učenika prema razinama predmeta koje pišu su podjednaki iz Hrvatskog i Engleskog jezika (Hrvatski jezik viša razina 52 posto, niža razina 48 posto, Engleski jezik viša razina 44, niža 56 posto), dok je interes za višu razinu iz Matematike tek 13 posto u usporedbi s nižom razinom za koju se odlučilo njih 87 posto. Njemački jezik na nižoj razini pisalo je 11 učenika, a njega su kao obvezni ispit odabrali učenici strukovnih programa kojima je to prvi strani jezik.

Što se tiče izbornog dijela ispita mature, već tradicionalno, učenici su se najviše opredjeljivali za Biologiju, Psihologiju, Fiziku i Kemiju, a manji broj učenika odabrao je Povijest, Informatiku, Likovnu umjetnost, Politiku i gospodarstvo te Vjeronauk.

Rezultate državne mature učenici mogu očekivati 12. srpnja i otada pa do 14. srpnja teče rok za prigovore, a konačna će objava rezultata biti 17. srpnja.

Državna matura je obvezna za učenike koji završavaju gimnaziju jer tek nakon uspješno završena četiri razreda gimnazije i položene državne mature učenik dobiva svjedodžbu o završetku srednje škole. Bez položene državne mature smatra se da učenik nije završio srednje obrazovanje, što nije slučaj sa strukovnim školama gdje učenici imaju zvanje nakon završene srednje škole i bez položene državne mature.

Preostalo je još napisati ispite iz Matematike i Hrvatskog jezika, koji je zbog propusta napravljenog u Splitu, kada su učenicima umjesto omotnica s esejom podijeljene omotnice s testom, odgođen za 28. lipnja. Tijekom provedbe ispita u našoj školi nije zabilježen nikakav problem, ali smo s profesorom Berlančićem dotakli i tu aktualnu temu.

Berlančić: „Žao mi je učenika“

„Što se tiče događaja s ispitom iz Hrvatskog jezika, budući da smo se na razini države susreli sa sličnom situacijom prije dvije godine, već smo naviknuti na standardne procedure u takvom slučaju pa se nadam da nekih tehničkih poteškoća pri realizaciji ispita idući tjedan ne bi trebalo biti. Žao mi je najviše učenika koji su izloženi dodatnom pritisku zbog odlaganja održavanja ispita.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je unazad dvije godine unaprijedio sigurnost ispitnog materijala, a posebno  tehnologiju provedbe ispita iz Hrvatskog jezika i Engleskog jezika na taj način što se esejski zadaci preuzimaju s mrežne stranice Centra na sam dan održavanja ispita. Također,  unaprijeđeno je i samo označavanje kutija sa sadržajem ispita upravo za Hrvatski jezik, a na sigurnosnim vrećicama su  tiskane prilično vidljive  oznake sadržaja ispita pa je dosta  teško zamijeniti ispite eseja i testa.

Na kraju, te ispitne vrećice prolaze kroz ruke dežurnih nastavnika koji ih preuzimaju, a na završetku lanca su učenici koji jasno vide što na sigurnosnim vrećicama piše (da li je riječ o eseju ili testu).

Ipak, do pogreške je došlo. Nikoga ne opravdavam, ali moram dodati sljedeće: ispiti državne mature su posebno stresna situacija ponajviše za učenike, ali i za ostale sudionike u provedbi (dežurni nastavnici, tehničko osoblje, ispitni koordinatori, članovi školskih ispitnih povjerenstava, predsjednici školskih ispitnih povjerenstava). Dobar dio ispita državne mature u ljetnom roku provodi se dok još traje nastava u školama, zaključuju se ocjene, provode se završni ispiti, upisuju ocjene u matične knjige, pripremaju razredne i završne svjedodžbe, i još k tome se održava i produžna nastava. Dio naših nastavnika, kao suradnici Centra, sudjeluju u ispravljanju  ispita državne mature. Rekao bih da su nastavnici u vrijeme provedbe ispita mature, uz dežurstva na tim ispitima, opterećeni i nizom drugih obveza.

Zbog svega spomenutog, mogu reći da sam kao ispitni koordinator jako zadovoljan ozbiljnošću i savjesnošću mojih kolegica i kolega profesora koji se trude, unatoč ostalim tekućim obvezama, korektno odraditi ispite državne mature u našoj školi.

Poseban dio te priče su upravo sami pristupnici, naši učenici, za koje mogu samo reći pohvale jer dolaze na vrijeme na ispite, a na samim ispitima poštuju propisane procedure i vrlo rijetko smo do sada bili u situaciji izricati stegovne mjere propisane Pravilnikom o polaganju državne mature (opomena, prekid ispita…)“, rekao je profesor Berlančić.

 

Krajem lipnja od srednje škole oprostit će se još jedna generacija maturanata, u Pakracu njih 123. Do tada, okolnosti su takve da čak i oni najbolje pripremljeni i potkovani znanjem ne mogu biti bezbrižni s obzirom da je u tijeku vrlo ozbiljno razdoblje i prekretnica života – državna matura, o čijem uspjehu većim dijelom ovisi upis na željeni fakultet i sudbina skorije budućnosti. Razgovarali smo s njima o srednjoškolskim iskustvima, ambicijama i planovima za budućnost, a svojim su iskustvima možda olakšali budućim srednjoškolcima kod odabira zanimanja i grada u kojem će se školovati.

Anketirali smo četvero Pakračana koji su srednju školu završili u Pakracu ili Daruvaru, kako bi slika iskustava bila objektivnija i pružala širinu. Oni su: Dora Kačer, gimnazijalka; Dorotea Major, medicinska sestra; Valentino Paragi, fizioterapeutski tehničar, iz pakračke škole te Grgur Špančić, elektrotehničar iz Tehničke škole Daruvar.

Na pitanje koji fakultet planiraju upisati, svi spremno izbacuju popis onoga što im stoji pod prvih nekoliko izbora. Dora se vidi u medicini, biotehnologiji, istraživanju genetike, biokemiji; Dorotea na studiju sestrinstva, Valentino na fizioterapiji, a Grgur na elektrotehnici ili mehatronici. U odabiru gradova za studiranje, vidljiva je polagana decentralizacija  urbanih sredina i velikih gradova kao što su Zagreb, Osijek, Rijeka, Split jer se sve više budućih studenata, uz navedene gradove, odlučuje na studij u Novoj Gradišci, Dubrovniku, Orahovici, Vukovaru, ali i ostanak na studiju u Pakracu, kao Valentino koji planira uz izvanredni studij stažirati u lipičkoj bolnici ako mu se za to ukaže prilika.

Dorotea kao prednost medicinske škole navodi petu godinu, uvedenu unazad nekoliko godina, a specifična je po tome što se nastava i praksa u bolnici odvijaju paralelno kako bi se učenike osposobilo za bolji i kvalitetniji rad s više stručnog iskustva. S druge strane, mana je što se opći predmeti slušaju tek dvije godine, a gradivo koje se od njih zahtijeva na državnoj maturi, kao i u svim strukovnim školama, ne razlikuje se od gimnazijskog programa koji opće predmete uključuje sve 4 godine. Valentino ne pronalazi zamjerku svom srednjoškolskom programu, a istovremeno navodi mnogo prednosti: velik opseg obrađenog gradiva i individualni pristup učenicima u odnosu na škole u većim sredinama, dobru praksu te način predavanja.

Usporedba pakračke i daruvarske gimnazije

Dora za pakračku gimnaziju kaže kako je zahtjevna, ali isto tako nudi dovoljnu količinu znanja i time postiže kvalitetnu konkurentnost. Kao primjer navodi pripreme za državnu maturu koje je pohađala u Zagrebu i tom prilikom primijetila da su one bile dobro ponavljanje za ono što je već znala zahvaljujući pakračkoj gimnaziji i profesorima koji su se potrudili prenijeti znanje učenicima. Pošto je sve aktualnija usporedba pakračke i daruvarske gimnazije, koju sve češće hitaju upisati pakrački učenici, kroz razgovor smo se osvrnuli i na tu temu. Zaključili smo kako kategorizacija između te dvije škole ne bi trebala postojati s obzirom da je program isti, ali postoje razlike u predmetima. Dora smatra kako znanje koje učenici iz pojedinih predmeta neće dobiti u daruvarskoj, dobit će u pakračkoj gimnaziji i obrnuto. Prednosti koje Grgur uočava u elektrotehničkom smjeru odnose se na dobar pristup profesora prema radu i učenicima, praktični dio i organizaciju nastave te prostor kojeg učenici dobivaju za diskusiju o svojim idejama i inovacijama, kojima je i sam sklon, a pritom su profesori na raspolaganju za savjete i pomoć kreativcima, kako teorijski, tako i u praktičnom segmentu. Nedostatak je u tome što se iz godine u godinu sve manje učenika opredjeljuje za elektrotehničku školu koja, po Grgurovim riječima, nudi dobru podlogu te široku lepezu opcija i mogućnosti za daljnje napredovanje u toj profesiji.

Povratku u Pakrac po završetku studija nadaju se svi osim Grgura koji se vidi u urbanijem i većem gradu koji nudi više mogućnosti ili na moru. Povratak, naravno, ovisi o tome hoće li im se ponuditi posao i osigurati egzistencija. Svi naši sugovornici zadovoljni su onim što im je srednja škola ponudila i podlogom s kojom ih šalje dalje, a kada bi dobili priliku ponovo upisivati školu, odabir bi bio isti. Inozemstvo ih zasad ne privlači i vjeruju u pronalazak posla u struci u svom gradu, ali nisu isključene ni druge lokacije diljem Hrvatske pa zaključujemo kako optimizma ipak ima, ali i mladih, zrelih, pametnih i ambicioznih ljudi zdravih stavova koji budućnost planiraju graditi u svojoj zemlji te doprinositi našem društvu i gospodarstvu.

Jučer je u dvorištu kompleksa Janković održana „Školska večer“ u sklopu manifestacije „Pakračko ljeto“. „Večeri u dvorištu Janković“ organiziraju se drugu godinu za redom u pokušaju oživljavanja dvorišta, kako je rekla ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, Alfreda Petani Grafina, pritom poželjevši dobrodošlicu okupljenima.

Program su otvorili učenici dramske grupe nižih razreda Osnovne škole braće Radića Pakrac koje je za nastup pripremila voditeljica Božidarka De Zan, a nastavio se pojedinačnim nastupima sudionika natjecanja osnovnih škola u pjevanju,  „Mali i veliki super glas Aurea Festa“.

Tako su nastupili učenici nižih razreda: Fran Bralo, Stjepan Kiš u pratnji oca Željka, Natea Perinović i Antonija Kiš, a nakon toga su uslijedili nastupi učenika viših razreda OŠ: Đenet Behrami, Dorotea Mateš i Sabina Bencištadler. Ovu kulturnu večer začinila je dramska skupina Učeničkog doma Srednje škole Pakrac, „Kazalište sjena“, pod mentorstvom voditeljice Katarine Ruškan Simić.

„Večeri u dvorištu Janković“ nastavljaju se sutra, 14. lipnja, od 20 sati glazbenom večeri u kojoj sudjeluju učenici Osnovne glazbene škole Pakrac.

Najpoznatije filmske skladbe bile su tema koncerta kojega su održali učenici Osnovne glazbene škole Pakrac u pratnji profesora, a koji se treću godinu za redom pokazao vrlo popularnim među učenicima, ali i mnogobrojnom publikom koja je prisustvovala događaju.

Učenici svih uzrasta izveli su neke od najpopularnijih tema iz filmova; kako one klasične, tako i trenutno aktualne kao što je  „Puštam sve“ iz animiranog filma „Snježno kraljevstvo“ koju su izvele Stefani Škariot i Natea Perinović, a u izvedbi „Snjegović sa mnom gradi“ pridružile su im se Vita Jirasek, Marta Tomić Bobaš i Diana Mirt. Koncert je otvorio mali zbor „Pakračke zvjezdice“ izvevši „Runolist“ iz filma „Moje pjesme, moji snovi“, a potom je uslijedila tema iz „Pepeljuge“, koju je odsvirao Dorian Žunić na klaviru, Mihailo Pantelić i Mateo Kadežabek su violinom i harmonikom donijeli skladbu „On je pirat“ iz poznatog filma „Pirati s Kariba“, a Borna Tomić na klaviru temu iz „Štrumpfova“.

Sara Komljenović je, uz pratnju komornog tamburaškog orkestra, izvela „Conquest of Paradise“ („Osvajanje raja“) iz istoimene pustolovne drame. Kvintet harmonika nastupio je s „Plesom malih labudova“ iz baleta „Labuđe jezero“, ansambl flauta s melodijom iz „Looney Tunesa“, a Joel Timothy Špičak je na klaviru izveo temu iz fila „Romeo i Julija“. Koncert je zatvorio veliki zbor OGŠ Pakrac skladbom „U snovima“ iz filma „Gospodar prstenova“ te „Frozen Heart“ („Zaleđeno srce“) iz filma „Snježno kraljevstvo“.

Program su pripremili učitelji Tea Silađi, Martina Faktor, Kornelija Boršodi, Kristina Kačarovski, Tomislav Galić, Ivan Golub i Luka Iverac.