Svečanim koncertom, koji je sinoć u potpunosti ispunio gradsku vijećnicu, Osnovna Glazbena Škola proslavila je svoj 22. rođendan.
Ravnateljica Alfreda Petani Grafina na samom počeku koncerta pozdravila je sve okupljene, učenike, roditelje, profesore i zaljubljenike u glazbu, među kojima su bile i gradonačelnica Anamarija Blažević i ravnateljica OŠ Pakrac Sanja Delač, te se zahvalila roditeljima i profesorima na ustrajnosti i posvećenosti glazbenom odgoju mladih polaznika škole.


Veliki Zbor OGŠ izvedbom školske himne uveo je slušateljstvo u bogat jednosatni program u sklopu kojeg su učenici od prvih do šestih razreda nastupali kao solisti i uz pratnju profesora, a publika je mogla vidjeti i zborske nastupe malog zbora OGŠ „Pakračke zvjezdice“, osmeročlanog Ansambla flauta, kao i nastup vokalne skupine „Pakrački dječaci“ koja je izvedbom pjesme „Moje zlato“ autora Petra Graše slavljenički koncert privela kraju.

 

Sinoćnji koncert prvi je od dva najavljena, drugi će biti koncert učitelja, koji će nastupiti u srijedu 28. dana ovog mjeseca.

Program:
1. Dizdarević: Himna glazbene škole Pakrac
Veliki zbor OGŠ Pakrac
2. Ph. Rameau: Allegro rusticano
Lovro Zednik, 1. razred, tambura
Klavirska pratnja: A. Gašparović
3. Küffner: Arietta
Jakov Švajghart, 2. razred, gitara
4. Newy: Mala suita za harmoniku (II st. Ljuljačka)
Sven Andričić, 2. razred, harmonika
5. Brahms: Uspavanka
Šimun Delišimunović, 1. razred, tambura
6. Carcassi: Valcer
Fran Milek, 2. razred, gitara
7. Glier: Pijetlova polka
Goran Sotonica, 6. razred, harmonika
8. Hrvatska narodna: Vehni, vehni fijolica
Šimun Širac, 2. razred tambura
Klavirska pratnja: A. Gašparović
9. De Visée: Bourée
Stjepan Mateš, 3. razred, gitara
10. Matanović: Prvi koraci male balerine
Sebastijan Sić, 6. razred, harmonika
11.Bruce: Pirates of the Aegean
Patrik Mercluft, 4. razred, klarinet
Klavirska pratnja: K. Boršodi
12. Josip Andrić: Tambura Paje Kolarića
Karlo Tomić Bobaš, 4. razred, tambura
Klavirska pratnja: K. Boršodi
13. Giuliani: Giulianate
Matija Kunce, 5. razred, gitara
14. Schenderjow: Ruski ples
Josip Slijepčević, 6. razred, harmonika
15. Rapp: ABC, die Katze lief im Schnee
Ezra Manavski, 1. razred, klarinet
Patrik Mercluft, 4. razred, klarinet
16. Matanović: Klavir
Zbor predškolskog solfeggia
17. T. Gil: Danza del villano
trioLA
18. Kaplan: Mjesec
Mali zbor OGŠ Pakrac „Pakračke zvjezdice“
19. L. Waters: Scenes from the West – III. Dancing Bee
Ansambl flauta
20. Grašo: Moje zlato
Vokalna skupina „Pakrački dječaci“
Pratnja: Josip Slijepčević, harmonika; Stefani Škariot, udaraljke

Program su pripremili:
Kornelija Boršodi, mag. mus.; Martina Faktor, mag. mus.; Aleksandar Gašparović, univ. bacc. paed. mus.;

Ivan Golug, uč.; Luka Iverac, mag. mus.; Kristijan Kostić, uč.; Tea Šimala, uč.

FOTOGALERIJA: 22. ROĐENDANSKI KONCERT OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE PAKRAC 23. OŽUJKA 2018.

U Gradskoj knjižnici jučer je u večernjim satima Povijesno društvo Pakrac – Lipik pred tridesetak zaljubljenika u povijest predstavilo svoj 10. jubilarni Zbornik, a predstavljen je i najnoviji udžbenik zavičajne povijesti pakračkog kraja za srednje škole autora Branka Križana.

„Povijesnu“ večer otvorila je gradonačelnica Anamarija Blažević sa zahvalom i osvrtom na minuli rad i 15 godina djelovanja društva što je rezultiralo zasluženim dobivanjem javnog priznanja, Zlatna plaketa „Grb Grada Pakraca“, koje im je uručeno na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac u ožujku prošle godine.


Članica društva i ravnateljica Muzeja Pakrac Jelena Hihlik okupljenima je prezentirala presjek idejnog začetka, nastanka i dosadašnjeg petnaestogodišnjeg djelovanja društva. Od ideje pokojnog profesora povijesti Gojka Bosanca, „dobrog duha“ društva, preko njegovog utemeljenja u kojem je važnu ulogu imao prof. Stjepan Benković, ideje izdavanja zbornika kao glasila društva, pa sve do rezultata njihovog znanstvenog i terenskog rada koje možemo vidjeti u do sada objavljenim člancima objedinjenim u izdanim Zbornicima i na povijesnim lokalitetima u okolici koje su članovi svojim radom uredili poput srednjovjekovne crkve u Tornju.


Predsjednik Povijesnog društva Pakrac – Lipik prof. Stjepan Benković pred okupljenima je prošao kroz jubilarni zbornik, koji je rezultat zajedničkih napora 21 autora, i u kratkim crtama prezentirao 18 novih članaka koji na stručan i zanimljiv način obrađuju teme i ljude te ih tako spašavaju od zaborava. U njemu će čitatelji moći saznati o imenu Grada Pakraca kroz minula stoljeća, tko je bila Baka Roda, o arheološkim istraživanjima u Pakracu, kapeli sv. Ivana Nepomuka, lipičkom lječilištu i perivoju, župi Čaglić, pakračkim Pepeljugama kao i o lipičkom književniku Stjepanu Godiću o čijem će životu i radu autorica Nives Matijević održati predavanje 27. ožujka na predstavljanju zbornika u Lipiku.


Večer je kraju priveo prof. Branko Križan predstavljanjem novog udžbenika zavičajne povijesti za srednje škole koji obrađuje Pakrac u rasponu od ranog do kasnog srednjeg vijeka. Udžbenik je stvaran dvije godine, uz pomoć članova društva kao i mnogih drugih kojima je autor ovim putem želio zahvaliti na pomoći u ostvarenju ovog djela.

„Volim svoj grad“ naziv je kviza na kojem su sudjelovali učenici 5-ih razreda Osnovne škole braće Radić koji je održan 19. ožujka u Gradskom muzeju.
Učenici su u formi televizijskog kviza propitivani o gradskoj povijesti, njegovim istaknutim ličnostima, manifestacijama, gradskim institucijama i istaknutim građevinama.


Dan poslije u holu škole povodom obilježavanja Svjetskog dana pripovijedanja održana je smotra pripovijedanja bajki pri čemu je dvadeset učenica i učenika od 2. do 5. razreda pričalo bajke okupljenim učenicima, roditeljima i nastavnicima. Tijekom dvosatnog trajanja smotre okupljenima je ispričan izbor iz najljepših bajki svijeta kako domaćih tako i stranih, a na repertoaru su bila djela Hansa Christiana Andersena, braće Grimm, Ivane Brlić Mažuranić, Sunčane Škrinjarić i Zvonimira Baloga.


Kasnije istog dana u prostorijama muzeja svi zainteresirani mogli su sudjelovati u radionici rukotvornici pisanica na kojoj su mogli naučiti kako se one ukrašavaju na način koji je specifičan za naše područje, a radi se o tehnikama lijepljenja vunice i zukve kao i o tehnici oslikavanja pisanica voskom.


Ovaj serijal izvannastavnih aktivnosti završava večeras (18 sati) u holu škole manifestacijom nazvanom „Večer naših zvijezda“ na kojoj će se predstaviti talentirani i kreativni učenici čime će biti obilježen Međunarodni dan darovitih učenika.

Nizom edukativnih i promotivnih aktivnosti tijekom veljače i ožujka u Srednjoj školi Pakrac učenici i profesori su proveli akciju „Mjesec hrvatskog jezika“. Ova akcija se provodi u SŠ Pakrac po četvrti put, a završena je simbolično 17. ožujka - na Međunarodni dan materinskoga jezika čime se ujedno obilježava i dan potpisivanja Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskoga jezika kada je u organizaciji profesorica hrvatskog jezika Tanje Španjić i Gorane Vukadinović održano kviz natjecanje između četiri ekipe sastavljene od učenika 1. i 2. razreda medicinskog usmjerenja pri čemu su žiri i voditelji bili učenici 3. razreda gimnazije, a sve to je oplemenjeno pratećom video i računalnom tehnologijom tako da je izgledalo kao televizijski kviz.


Tijekom aktivnosti u sklopu Mjeseca hrvatskog jezika u kojem su sudjelovali skoro svi razredi najviše pozornosti usmjerili su ove godine na leksikografiju, leksičke norme, i barbarizaciji jezika, teme koje su predstavljene na više panoa postavljenih u hodnicima škole kao i na javnim tribinama na kojima su učenici predstavljajući radove s tog područja ujedno vježbali javni nastup.

Profesoricama organizatoricama ove aktivnosti je naročito ostao upamćen lanjski završetak Mjeseca hrvatskog jezika kada naš rođeni Pakračanin prof. dr. Amir Kapetanović, znanstveni savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održao predavanje na temu „Hrvatski prije Baščanske ploče ili koja je najstarija hrvatska riječ?“ te uručio školi vrijednu donaciju jezičnih i knjižnih izdanja.

 

Pakračanka Nina Babojelić , učenica sedmog razreda OŠ Braće Radić Pakrac i ove se godine uspješno prijavila u Školu stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ u kojoj je sudjelovala i prošle godine. Riječ je  sedmodnevna školi (7. do 14. travnja) koju organiziraju Ministarstvo znanosti i obrazovanja i
Agencija za odgoj i obrazovanje, a u kojoj talentirani učenici razvijaju scenske, literarne, novinarske i druge kreativne sposobnosti na području jezika.

Nina je ove godine napisala i vlastitu monodramu „Mama, najbolja glumica“ koju objavljujemo u cijelosti.

„Mama, najbolja glumica“

Moja je majka grozna. Zaista. Izluđuje me. Ne samo da me uopće ne razumije, nego pokušava odlučiti i kakvo bi moje mišljenje trebalo biti o nekim stvarima. I to o temama koje mene uopće ne zanimaju (uzdah). Nina, znaš li što je apartheid? Molim!!! Segregacija? O, moj Bože (tužni uzdah)...Gdje se nalazi Madagaskar? Svašta. Znam da je otok i ako ikada budem trebala ići tamo, valjda će pilot znati put. (maše glavom u nevjerici)

Evo na primjer, zadnje na tapeti tekst je za Lidrano. Natjecanje na koje je ona odlučila da idem. Jer je to dobro. Važno. Obavezno. Za moju budućnost. Pitate se kako? Pa eto, zahvaljujući učiteljici razredne nastave koja je prepoznala moju sklonost da uvijek budem glasna, lajava i u centru pažnje imala sam nekoliko solo nastupa. I znate ono... sitna, mala plava djevojčica...sve to skupa ispadne nekako simpatično pa ljudi pohvalili...mama sva važna...( pravi se važna, digne nos) a ja u naletu ne znam čega (odmahuje glavom), ona baš kao netko jaaako pametan izjavim: „Želim biti glumica“. I to je postao njezin životni projekt (sjeda za stol poraženo, na stolu stoji laptop). Cijele dane ona pretražuje internet, kopa po knjižurinama, časopisima, tražeći tekst koji će biti dovoljno dobar za mene. Kuma knjižničarka joj se više i ne javlja na telefon. Neki dan sam pronašla poruku:“Ostavila sam ti nekoliko mogućih tekstova. Pogledaj i na youtubeu kako su ih drugi izveli.“ Bože, žena misli da se spremam na prijemni za Akademiju. (ustaje)

Ah, akademija. Zna sve. Koji predmeti se boduju, što treba za maturu, redovito slušam (maminim glasom): Svim kandidatima savjetuje da mnogo čitaju svaki dan i gledaju puno filmova. Treba ići i na što više predstava i zapisivati glumce, režisere i pokoji komentar na predstavu. Vježbe govora, pokreta, glumu, osjećaj za ritam, pjevanje, ispit opće kulture, psiho test....

Kada je saznala da ne idem na dodatnu iz hrvatskog, bila je toliko ljubičasta u licu da sam mislila da će eksplodirati. BUUUM (raširi ruke) a onda je počela plačnim glasom: Ali Nina, hrvatski, znaš da je to ključno za Akademiju...

Vi ne biste vjerovali koji su njeni prijedlozi.  Znaš, Nina (maminim glasom), Zijah Sokolović je jedan veliki glumac... (stavlja crveni šal i počinje glumiti Zijaha)

Država je organizacija sile za pokoravanje naroda u korist vladajuće klase. A, to niste vi. Država je nastala na osnovu ugovora pojedinaca.... Da baš. To bi se svima svidjelo (ruga se)

Odvukla me i na predstavu, da vidim kako to majstori rade (počinje glumiti Matiju Prskalo).

„Gospođo, gospođo, da, da vi...Čujete li me, gospođo..“

Pa ne bih ja valjda trebala stajati ovdje ispred vas  u negližeu. To bi bilo baš primjereno. Ona nije normalna. A onda dijametralna suprotnost: (dječjim glasom)

Jednom je dječaku ime bilo Jozef. Imao je naočale. Debele. I nije naročito vidio. I zato je bio pomalo nespretan. I pomalo nesretan, zamišljen.

Uf, (bahato) nemam ja vremena za Jozefa, neka promijeni naočale ili krene na neki sport, što ja znam....

Ma nije baš da ja to ne želim glumiti uopće, ali problem je što svaki dan želim nešto drugo...ispitati sve mogućnosti. Kada je u kući monotono i dosadno i nitko me ne zarezuje,  a ja se želim malo zabaviti,  izvalim onako: „Znate, ja sam odlučila da ne želim studirati.“ Svi skaču. Mama odlazi prvo u kuhinju popiti malo vode (mislim da tamo drži i tabletu za smirenje) (namigne), a tata kao glas razuma koji će spriječiti njeno vikanje (ili plakanje, jer ne ide uvijek istim redom) sjeda ispred mene: „Slušaj Nina....“

No, dosta sam pričala. Odlučila sam da ću danas završiti taj posao. Napisati tekst sama. Mogla sam i prije, ali propustila bih zabavu. Što se monodrame ili bolje rečeno melodrame tiče, ipak je moja mama najbolja glumica (namigne).

Badljevina je u petak prijepodne bila centar male svečanosti kojom je u školskom dvorištu Područne škole svečano predstavljen projekt Zelena škola – učionica na otvorenom. Sredstvima Zaklade Slagalica u iznosu od 10 tisuća kuna te dodatnim sufinanciranjem Mjesnog odbora Badljevina, napravljena je sjenica koju će za potrebe nastave u prirodi koristiti osnovnoškolci, a za svoje potrebi i vrtićarci s kojima dijele objekt, dok će u slobodno vrijeme sjenicu moći posjetiti i svi zainteresirani Badljevčani.

Projekt je kratko predstavila Sanja Delač, ravnateljica Osnovne škole braće Radić iz Pakraca i izrazila zadovoljstvo novim sadržajem u badljevačkoj područnoj školi i tom prilikom naglasila veliku pomoć roditelja, učitelja, djelatnika škole kao i sumještana koji su u volonterskom duhu sudjelovali u izradi sjenice.

Voditeljica projekta, učitelja Iva Ivanović je uz prezentaciju tijeka radova i sama potvrdila količinu utrošenih volonterskih sati.

„Upravo to je ono što u Zakladi Slagalica i vole te financijski podupiru one projekte koji sadrže volonterizam, a znam to iz iskustva jer nas Slagalica prati već više od deset godina kroz brojne lokalne projekte i inicijative koje su prepoznali i na ovaj način financirali, rekla je gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević.

Glazbenu točku na ovoj maloj svečanosti, pred roditeljima i djelatnicima škole, izveli su članovi folklorne grupe četvrtog razreda PŠ Badljevina, a autorsku recitaciju posvećenu Badljevini izvela je učenica istog razreda Dorotea Nadaždi.