VLADIMIR GAZIĆ, DIREKTOR PCP Papukovo dvorište trebalo bi biti novi poticaj poduzetništvu

VLADIMIR GAZIĆ, DIREKTOR PCP Papukovo dvorište trebalo bi biti novi poticaj poduzetništvu

Grad je lani u stečajnom postupku nad tvrtkom „Ferdinand“ otkupio veći dio industrijskog dvorišta „Papuk“ sa željom da ga prenamjeni u  značajno proširivanje već postojeće susjedne poduzetničke zone i s tom ga namjenom prepustio na upravljanje vlastitoj Lokalno razvojnog agenciji Poduzetnički centar Pakrac. Kakve se tamo sada provode aktivnosti i kakvi su planovi u bližoj budućnosti, pitali smo Vladimira Gazića, od svibnja direktora Agencije, ali smo razgovarali i o ostalim aktivnostima u Agenciji kao i o drugim novostima vezanim uz mogućnosti razvoja malog poduzetništva na području Pakraca.

Trenutno radimo na osposobljavanju jedne od zatečenih zgrada u tom industrijskom dvorištu. Riječ je o objektu desno od ulazne porte gdje je zadnju aktivnost prije stečaja provodila tvrtka Staklo SLS. Riječ je o jedinom zdravom objektu što ne znači da ga nije trebalo dodatno urediti. Kao prvi problem je što je uslijed nekorištenja objekta, kao i cijela buduća zona, „skinuto“ komunalne i energetske infrastrukture te je trebalo obnoviti te priključke. Pored toga radilo se i na minimalnom građevinskom uređenju, zatvaranju vanjskih zidova. Natječaj za njegov zakup je u tijeku i mi se nadamo da ćemo već s 1. listopadom imati prve zakupce u tom prostoru.

Ima li interesenata, koliko su ozbiljni i  radi li se o proizvodnji?

Interesenata je kao i uvijek u takvim slučajevima bilo. Koliko su oni ozbiljni možemo saznati samo po završetku natječaja. Inzistiramo, radi poticanja zapošljavanja, na proizvodnim djelatnostima, po mogućnosti nešto specifično, drugačije od okruženja. Dosad iskazan  neobvezujući interes je uvijek bio u pravcu proizvodnih djelatnosti. Cijeli objekt je veličine oko 2000 četvornih metara u dvije etaže pri čemu donja etaža omogućuje brojne proizvodne aktivnosti dok je gornja više uredskog ili pratećeg tipa, ali je moguća i neka manja proizvodna aktivnost.

Ima li budući najmoprimac potrebe za daljnjim građevinskim uređenjem prostora?

Kao što sam rekao, radimo na njegovom uređenju, posebice infrastrukture. Uslijed toga što je objekt godinama bio nekorišten i posve otvoren, je devastiran. Primjerice, nema niti jednog kabla ili cijevi. Pomalo zatvaramo rupe, provodimo cijevi, uređujemo zidove kako bi dodatno potakli interes potencijalnih najmoprimaca, ali im omogućili i što brži početak rada.

Prolazeći kroz industrijsko dvorište upada u oči da su još dva objekta bar „stojeća“: zgrada bivše uprave, kao i industrijska hala u kojoj je radila „Papukova“ rezaona. Je li moguće i te objekte osposobiti relativno brzo?

Parcelacija pa prodaja, ali i najam    

Upravnu zgradu ćemo, ovisno o dostupnosti financija, osposobljavati pomalo. S obzirom da je oštećen krov i da je potrebno izmijeniti cjelokupnu stolariju, ona zahtijeva veća ulaganja. Nadam se da će se s vremenom otvoriti neki natječaj gdje bi mogli kandidirati njenu obnovu, uključujući i pročelje. Sama unutrašnjost, bar kada su u pitanju zidovi je dosta očuvana. Plan je da ta zgrada ostane u vlasništvu Grada, dok se za ostale objekte i parcele radi plan, posebice parcelacija i očekujem da će krajem ove ili početkom iduće godine kroz javni natječaj taj prostor ići u prodaju nakon čega će daljnje uređenje biti stvar novih vlasnika, ali je poduzetnička logika valjda takva da će novi vlasnici taj objekt nastojati što prije kapitalizirati čime bi i taj prostor poprimio posve drugačiji izgled u odnosu na današnji.

Svojevremeno je Grad objavio poziv za iskaz interesa potencijalnih ulagača. Je li bilo upita?

Upita je bilo i parcelaciju radimo prema iskazanom interesu i svi zainteresirani su bili pozvani da sudjeluju u izradi neke vrste urbanističkog plana i parcelacija se radi na način da se uvažava taj interes. Za pojedine parcele je bio iskazan interes čak i od više potencijalnih investitora. No sve to treba dobiti potvrdu kroz završnu ponudu na javnom natječaju. Ostane li nakon objave natječaja više ponuđača na pojedine parcele nećemo robovati samo ponuđenoj cijeni nego ćemo i uvažavati poslovni plan, dakle broj zaposlenih, brzinu realizacije plana, proizvodnju i slično.

U ovom trenutku je vrlo loša prometna infrastruktura. Glavna cesta, od porte prema sjevernom izlazu je sada vidljiva samo u naznakama. Ima li tu planova?

Početkom idućeg mjeseca bi trebalo početi njeno uređenje što će financirati Grad. Plan je postaviti i završni sloj asfalta, počevši od ulazne porte prema unutrašnjosti. Dokle točno bit će poznato nakon izračuna, ovisno što će se moći napraviti u okviru osiguranih novaca. Plan je nadalje, iznova elektrifikacija što podrazumijeva izgradnju i trafostanice što su veoma velika sredstva. Pokušavamo im u razgovoru s HEP-om objasniti da je to nekada sve bilo u funkciji i na taj način ishoditi povoljnije financijske uvjete, a ne kao da gradimo na livadi. No pitanje je koliko ćemo u tome uspjeti.

Sada nema s razine države ili Europske unije nikakvih poticajnih sredstava za izgradnju poduzetničke zone?

Nažalost u ovom trenutku ne. Kada je za tu namjenu bio raspisan zadnji natječaj,  nismo  još bili u vlasništvu tog zemljišta što je uopće prvi uvjet za kandidiranje. Grad će u startu uložiti svoja sredstva, a pojavi li se adekvatan natječaj naravno da ćemo kandidirati jer do završetka cjelokupne infrastrukture, što želimo ostvariti kao naš poticaj interesu poduzetnika i izvan Pakraca, je i puno posla i puno novaca.

Privatne parcele neiskorištene, lokali puni

U onoj prvoj poduzetničkoj zoni, sjevernije od „Papuka“ je nekoliko parcela na kojima se ništa ne događa, odnosno već godinama su livade. Ima li kakvih naznaka da bi one mogle biti stavljene u funkciju s obzirom da je tamo infrastruktura već godinama kompletirana?

Nažalost ne. Riječ je o parcelama u vlasniku privatnih osoba koje su te parcele kupili po tržišnoj cijeni bez ikakvih konkretnih obveza. Grad im je pomogao izgradivši do njihovih parcela kompletnu infrastrukturu. No oni nisu nastavili investiciju i sada stoje takve kakve jesu mada je bilo interesa od drugih poduzetnika. No sadašnji vlasnici očito nisu našli interes da to prodaju.

Odnosi li se to i na onaj poludovršeni objekt gljivare?

Da, taj objekt je na javnoj dražbi preko FINE kupila privatna osoba. Mi ga možemo natjerati samo da koliko-toliko održava zelene površine oko objekta, ali ne i da izgrađeni objekt stavi u bilo kakvu funkciju.

Što se događa s lokalima u dva postojeća poduzetnička inkubatora na tom prostoru?

Unazad par godina naši lokali su u velikoj mjeri popunjeni. U ovom trenutku pune su sve proizvodne hale. Prazna su nam četiri administrativna ureda ili uslužne djelatnosti i uskoro ćemo ići s natječajem za njihov najam. S obzirom da je riječ o poprilično velikim prostorima, od 40-tak kvadrata očekujem da će i oni dobiti zakupoprimca.

Što je s vašim prostorima na gradskoj tržnici?

Imamo trenutno slobodan jedan lokal. Jedan je zakupljen, ali je prazan. Za ovaj jedini preostali je bilo interesa, ali ne i konkretne ponude.

Događa li se što na poduzetničkoj zoni nazvanoj „Pakrac jug“, na prostoru južnije od bolnice?

Planova imamo, ali nažalost zemljište nije u vlasništvu Grada. Tamo sada posluju dvije tvrtke „Detas“ i Poduzeće za ceste. Koliko mi je poznato Bolnica Pakrac priprema dokumentaciju za natječajnu prodaju dijela svog zemljišta na tom prostoru. Dogodi li se to, za očekivati je i konkretne aktivnosti jer čuo sam da interesa za zemljište postoji.

O svim tim aktivnostima u LRA PCP brine razvojni odjel koji je stoga i najvažniji dio Poduzetničkog centra. No njegova možda i važnija funkcija je praćenje natječaja, usmjeravanje poduzetnika na njih i izrada projekata. Ima li tu sada nekih konkretnih aktivnosti?

Naravno da su po tom pitanju, ali i zbog bilo kojeg drugog problema, poduzetnici kod nas uvijek dobro došli. Radi toga, od početka ovog mjeseca srijedom imam ured u gradskoj upravi, kako bi im bili i fizički bliže. To se posebno odnosi na poljoprivrednike koji za bilo koji natječaj trebaju više različitih potvrda iz gradskih i državnih službi u ovoj zgradi tako da im je dolazak na razgovor k meni usput. Moj dojam je da je u ovoj godini dolazak gospodarstvenika u PCP postao učestaliji, svakodnevno po nekoliko njih, ponajviše poljoprivrednika kod kojih je najviše porastao interes za ulaganjima i traže mogućnosti kako ih realizirati. Tu je i najvidljiviji taj napredak.

Kako je sada ekipiran razvojni odjel?

Potreba za ojačavanjem razvojnog odijela definitivno ima jer su svi zaposlenici na maksimumu. Krajem godine nam se kolegica vraća s porodiljnog tako da ćemo onda kadrovski ojačati. Sada nas sa mnom radi pet osoba što je s obzirom na sve poslove koje obavljamo poprilično nategnuto. Nisu to samo vidljivi projekti po natječajima. Zajedno s gradskom upravomn radimo i na petogodišnjim planovima, prvenstveno unapređenja poduzetničke infrastrukture. Konkretno, već sada su počele aktivnosti na planiranju izgradnje novog poduzetničkog inkubatora. Sigurno je da će on biti na prostoru jedne od naših poduzetničkih zona i imat će specijaliziranu namjenu. Tu je i suradnja na niz drugih gradskih projekata. Radimo s udrugama na njihovom jačanju u dva kompatibilna pravca, kako programskom tako i financijskom. Uskoro nam kreće projekt s nezaposlenima na njihovoj edukaciji radi povratka u svijet rada i ovom prilikom pozivam nezaposlene da dođu do nas i izraze svoje potrebe i želje u pogledu edukacije kako bismo mogli pripremiti njima interesantne programe.

Odnosi li se to i na nepovratne potpore za male poljoprivrednike u protuvrijednosti od 15 tisuća eura kakvih je na našem području bilo ranijih godina desetak?

Iz našeg razvojnog odjela je otišlo oko 30-tak prijava s područja cijele naše županije. Na razini Hrvatske je bilo više od 6000 zahtjeva, a bit će odobreno oko 3000. Kroz neka dva mjeseca ćemo dobiti odgovore za sve i nadam se da će, ako ne svi, onda bar većina naših projekata krenuti u realizaciju.

Ima li sada što interesantno od natječaja  za nepovratna sredstva za poticanje ulaganja?

U ovom trenutku za poduzetnike nažalost nešto puno nema. Nedavno je završen natječaj za nacionalne manjine i tu smo imali pet projekata. U sektoru poljoprivrede smo imali osam prijava. To su nacionalni natječaji gdje su sredstva manja. Nešto ozbiljnije nismo imali, a nemamo niti u najavi.

Najinteresantniji Europski socijalni fond

Prema nama dostupnim informacijama dojam je da Pakračani najradije sudjeluju u natječajima za sredstva koje porijeklo vuku iz Europskog socijalnog fonda. Ti novci su najviše namijenjeni udrugama i odnose se najviše na različite socijalne i kulturne aktivnosti. Radite li i vi na takvim projektim?.

Unazad godinu dana Europski socijalni fond je najaktivniji i tu ima puno natječaja koji se otvaraju i nakon što se zaprime puno projekata, privremeno se obustavlja, a nakon što se dio njih obradi, natječaj se ponovo aktivira. Stoga ima i puno prijava. U suradnji s našim udrugama prijavljujemo jako veliki broj projekata. Znatan dio njih je na ocjenjivanju i čekamo povratnu informaciju. Usudio bih se reći da je oko 80 posto naše energije i raspoloživog vremena u posljednje vrijeme usmjereno prema Europskom socijalnom fondu.

Možda je razlog tome što projekti na tom fondu prolaze i bez vlastitih ulaganja ili tek s malim postotkom ulaganja kandidata dok kod privatnih gospodarskih čimbenika, osim što su donji limiti ulaganja za naše poduzetnike s našeg područja vrlo visoki, zahtijevaju i značajan udio vlastitih ulaganja?

Da, kod gospodarskih ulaganja učešća su vrlo često i do 50 posto ukupne investicije, a nerijetko je natječajnim uvjetima propisano 500.000 kuna kao donja granica minimalnih ulaganja. To su za naše poduzetnike izuzetno velika ulaganja. S područja Pakraca smo imali unazad nekoliko godina tri ili četiri takve prijave koje su uspješno odrađene. No to je sve malo u odnosu na ukupnu količinu novaca koja su bila na raspolaganju i koja su otišla uglavnom u veća mjesta gdje već djeluju veće tvrtke i koje  imaju potrebe i mogućnosti za takve investicije. Potpore su apsolutno dobre, ali samo u slučajevima gdje postoji doista potreba za većim ulaganjem i gdje bi do njih došlo i da nema potpora koji su takvim tvrtkama i poduzetnicima samo dodatni vjetar u leđa.

Je li još uvijek protok vremena od raspisivanja natječaja do početka realizacije projekta tako spor?

Spori protok najveći problem

Nažalost da. Agencija za plaćanje koja provodi sve mjere iz programa Ruralnog razvoja ima jako puno svakodnevnih aktivnosti i dok ocijene svaki projekt, a na 19 mjera koliko ih oni provode ima oko 5000 do 6000 tisuća kandidiranih, prođe puno vremena što je očekivano. Obično je taj protok do jedne godine.

To je posebno problem kod poljoprivrednika koji zbog sezonskog karaktera proizvodnje i drugih specifičnosti nemaju vremena čekati sporost tog postupka?

Da, ali mi na to ne možemo utjecati. No očito i oni imaju razumijevanja jer do sada nemam nekih bitnijih prigovora poljoprivrednika. Kada nakon čekanja od šest mjeseci ili godine dana dobiju pozitivan odgovor svi su sretni jer im je to velika pomoć kod unapređenja njihovog gospodarstva.

Ima li u najavi nekih interesantnih natječaja bilo u domeni gospodarstva, socijale ili komunalija?

U socijalnoj sferi čekamo da prođu ove obustave do kojih je došlo zbog velikog broja kandidiranih projekata na ranije objavljenim natječajima. Imamo spremno pet ili šest projekata s čijim prijavama ćemo ići čim se natječaji objave.  Za program Ruralnog razvoja objavu najavljenih natječaja čekamo još od travnja. Nadam se da će do kraja godine biti objavljen i natječaj za poljoprivrednike, a prema najavama za gospodarstvenike nešto interesantno sumnjam da će biti natječaja do idućeg programskog razdoblja.

Je li bilo do sada većih problema u smislu penalizacije, obustave ili povrata sredstava u natječajima u čijoj pripremi i realizaciji je sudjelovao PCP?

U svim projektima uvijek postoje problemi u provedbi i to je nešto s čim računamo. Prvi problem je dug protok od pripreme projekta do početka njegove realizacije koji je nerijetko, kao što smo već istakli, i po godinu dana. U međuvremenu se promjene stvari na tržištu, cijene pojedinih usluga ili proizvoda narastu i slično što nam automatski ruši iskazane troškovnike. No do sada smo sve te probleme uspjeli riješiti bez većih problema i značajnijih penalizacija. Pojavu nepriznatih troškova kojih je bilo, ali uvijek ispod jedan posto u ukupnoj vrijednosti projekta, je nešto što bez problema „progutaju“ oni koji projekt provode.

Što je teže napisati ili provesti projekt?

I jedno i drugo. Za pisanje projekta je najbitniji dobar plan. Onda se on lako napiše, a dobar plan se i lakše provede pri čemu je uvijek u provedbi najveći problem, već smo to pojasnili, protok vremena i promjene na tržištu. Naravno da za godinu dana osim cijena dođe i do promjene kod ciljanih skupina. No uz pomoć posredničkih tijela koja su stvarno susretljiva, problem uvijek riješimo.

Što je najteže u samoj provedbi?

Ispuniti zadane ciljeve. Primjerice prije godinu dana je bila jedna potreba za edukacijom nezaposlenih, a sada se situacija posve promijenila i sada moramo prenamijeniti program jer gospodarstvenici traže drugačiju radnu snagu nego lani.

Unazad nekoliko godina apsolutno najbolje prihvaćen projekt je „Zaželi“ – pomoć starijim osobama iz dva razloga: s ogromnim sredstvima većim od 5 milijuna kuna pomoglo se u oko 200 staračkih domaćinstava, ali se na dvije godine zaposlilo i 20-tak teško zaposlivih žena. On je pri kraju. Hoće li biti obustavljen ili nastavljen?

„Zaželi“ ide dalje

Nastavak projekta „Zaželi“ je što se nas tiče već pripremljen. Projektna prijava je spremna. Čim natječajna obustava prestane, mi odmah prvi dan kandidiramo projekt. Nije više u tom obimu niti po pitanju broja korisnika, niti broja zaposlenih žena, ali nastavlja se. Sadašnji završava nagodinu u ožujku, mada posljednja tri mjeseca je administrativni rok za dovršetak papirnatog dijela projekta, a sama pomoć u kućama završava krajem godine. Nadam se da što se tiče korisnika neće biti dužeg prekida što ne ovisi o nama. Nadam se i stoga jer je to bio jedan od svih odlično ocijenjen projekt. Prema dostupnim informacijama tako misle i u Ministarstvu i stoga vjerujem da će prekid biti minimalan.

 

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone