U SJEĆANJE NA ISTAKNUTOG PAKRAČANINA: Postavljena bista dr. Josipa Pazmana

U SJEĆANJE NA ISTAKNUTOG PAKRAČANINA: Postavljena bista dr. Josipa Pazmana

Spomen bista u sjećanje na dr. Josipa Pazmana, istaknutog sugrađanina rođenog 18. veljače 1863. godine u Pakracu,  svećenika i teologa, profesora i znanstvenika, pročelnika i dekana, prorektora i rektora, župnika i dušobrižnika, mecene i dobročinitelja, filologa i prevoditelja, pisca i urednika i hrvatskog domoljuba, danas je postavljena na javnoj površini pokraj pakračkog općinskog suda.

Kako nam je rekao župnik Matija Juraković, bista dr. Pazmana koju je izradio akademski kipar Kruno Bošnjak  je poklon dr. Matije Berljaka, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i autora knjiga o Pazmanu, gradu Pakracu i Pakračanima istaknuvši zadovoljstvo i zahvalu što je ovaj velikan dobio zasluženo obilježje u svom rodnom gradu. Grad Pakrac ustupio je javnu površinu gdje je bista postavljena, a ostale pripremne radove izvela je tvrtka „Klesarstvo Čulina“.

Upravo u čast dr. Josipu Pazmanu, povodom 90. godišnjice smrti, prošle godine u studenom održan je veliki znanstveni skup o radu o djelu Josipa Pazmana u Hrvatskom domu “Dr. Franjo Tuđman”, kada je pakračkoj široj javnosti zapravo prvi put i skrenuta pažnja na ovog neopravdano zapostavljenog našeg sugrađanina.

Iste godine prof. dr. sc. Matija Berljak, objavljuje i svoju knjigu „Dr. Josip Pazman“ u kojoj navodi da “pučku školu polazi u rodnom Pakracu”, a u požeškoj gimnaziji pohađa prvih šest razreda da bi ju završio u Nadbiskupskoj zagrebačkoj gimnaziji 1883. godine nakon čega nastavlja školovanje u Rimu gdje postaje dvostruki doktor znanosti (filozofija i teologija).

U knjizi je naznačen i podatak  da je obitelj Pazman stanovala u kući na broju 242 u Pakracu, a autor objavljuje i fotografiju kuće u današnjoj Strossmayerovoj ulici, na broju 39, navodeći da je tu nekada stajala Pazmanova kuća.

Dr. Pazman je bio aktivan i u Hrvatskom saboru gdje je kao zastupnik Stranke prava biran u dva navrata 1910. do 1913. te ponovo 1918. godine. Pazmanov drugi saborski mandat nasilno je prekinut odvođenjem u zatvor gdje je, bez ikakvog suđenja, proveo 11 mjeseci. Razlog za uhićenje dr. Pazmana bio je Prosvjed Stranke prava protiv zloporabe, kršenja temeljnih prava hrvatskog naroda koji je upućen u veljači 1919. godine Međunarodnoj mirovnoj konferenciji u Parizu, a odnosio se na njeno nasilno svrstavanje u Kraljevinu SHS”.

Mnogi su ga poštivali, pogotovo hrvatski puk, i njegov rad cijenili, piše Berljak, citirajući da je “imao sprovod kakav se u Zagrebu rijetko vidi jer su ljudi znali osjećali su da sahranjuju svećenika rijetkih vrlina, svećenika koji je i životom svojim i radom bio dostojan i imena toga i časti”. Preminuo je 5. prosinca 1925. i sahranjen u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj.

Iako je Pazman nakon završetka pučke škole otišao u Požegu, pa potom dalje na studij u Rim, nikada nije prekinuo spone sa Pakracom, što se vidi kroz darivanje vitraja u crkvi sv. Ivana Nepomuka i oltara u crkvi u Poljani.

Naravno da je u jednom ovakvom tekstu nemoguće opisati značaj Pazmanovog rada i doprinosa hrvatskim, katoličkim, znanstvenim i prosvjetnim institucijama, novinama, časopisima i misli, a autor Matija Berljak je Pakracu poklonio i knjige o Pazmanu koje se nalaze muzeju, župnom uredu, gradskoj upravi, Turističkoj zajednici i  knjižnici gdje je građani mogu posuditi.

Zahvaljujući dr. Berljaku Pazman se ponovo nastanio u svom Pakracu i u pamćenju njegovih stanovnika.

 

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone