PROMETNI STRUČNJACI TVRDE Pakrac je idealan grad za pješački i biciklistički promet

PROMETNI STRUČNJACI TVRDE  Pakrac je idealan grad za pješački i biciklistički promet

Prošle godine su gradske vlasti od Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu naručile Strategiju prometnog razvoja Grada Pakraca koja bi trebala poslužiti kao prvi korak za izradu daljnje projektne dokumentacije iz područja prometa, što će neminovno nastati kao potreba nakon dovršetka uređenja Trga bana Josipa Jelačića i Ulice hrvatskih velikana i njihovog zatvaranja za promet, ali i traženja ostalih boljih prometnih rješenja od sadašnjih.

Prometna strategija je dovršena i gradske vlasti su početkom ovog tjedna na službenim internetskim stranicama uputile Javni poziv za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja Strategije prometnog razvoja Grada Pakraca.

U njemu se pozivaju predstavnici zainteresirane javnosti (građani, trgovačka društva, udruge, građanske inicijative, zaklade, javne i privatne ustanove) da najkasnije do 2. travnja 2020. godine dostave svoje prijedloge i mišljenja na ovaj dokument koji je dostupan u prilogu spomenutog poziva, kao i obrazac za iskazivanje mišljenja koji će u konačnosti usvojiti Gradsko vijeće.

Dokument od 107 stranica

Dokument ima 107 stranica, a osim tekstualnog dijela sadrži brojne karte, grafikone, tabele. U prvom dijelu je prepun statističkih podataka koji su najvećim dijelom prikupljeni brojanjem prometa bilo automatskim brojačima, bilo ručno, u različitim dijelovima dana, tjedna i godine, na 15-tak gradskih i prigradskih lokacija o čemu su naši lokalni mediji detaljno izvijestili u kolovozu (tekst: PAKRAC DOBIVA PROMETNU STRATEGIJU Za sigurniji promet potrebno popraviti prometnice, znakove i ponašanje) još dok je strategija bila u izradi.

Ona je sada gotova i u drugom dijelu koji tada nije još bio napravljen, nudi moguća rješenja za poboljšanje svih segmenata prometa (automobilski, pješački, biciklistički, parkiranje, javni gradski i prigradski prijevoz), ali i nužne rekonstrukcije prometnica u cilju poboljšanja protočnosti i sigurnosti prometovanja. Upravo zbog činjenice da se neke njihove ocjene i prijedlozi neće svidjeti dijelu građana, naročito vozačima, potrebno je da građanstvo uzme učešća u raspravi jer tako važni dokumenti se donose da vrijede godinama unaprijed, iako on ne znači i obvezu provođenja.

Vozači neće biti sretni 

Ono što se vozačima prvenstveno neće svidjeti je njihova ocjena koja se može učestalo iščitati iz njihovih analiza stanja i prijedloga mjera, a najmanje na jednom mjestu je i doslovno zapisana „Pakrac je grad idealan za razvoj pješačkog i biciklističkog prometa“ pri čemu se pozivaju na gustu mrežu ulica i prostornu blizinu stambenog dijela grada sa skoro svim najvažnijim gradskim institucijama. Druga novina koja se neće svidjeti vozačima je ta da se u užoj gradskoj jezgri (Trg, Prolaz baruna Trenka, Ulica Matica hrvatska), gdje je sada ograničenje brzine kretanja 50 kilometara smanji na 30.

Prometni stručnjaci, a kao koautori se navode devetero osoba od čega pet doktora znanosti, mjere razvrstavaju u tri kategorije: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne pri čemu prve ne iziskuje veća ulaganja kroz duže vremensko razdoblje već samo promjenu horizontalne i vertikalne signalizacije (i navika!). Kod drugih je to prisutno u manjem obimu, dok je kod trećih riječ o skupim investicijama.

Od važnijih novina logikom da se dovršetkom modernizacije Ulice hrvatskih velikana i nastavnog Trga oni zatvaraju za automobilski promet, on se skreće automatizmom u Bolničku ulicu. Razmišljanja da se kao alternativa Ulica braće Radić otvori za dvosmjerni promet je odbačena, jer bez znatnih ulaganja u raskrižje te ulice s Tomislavom (predlažu kružni tok) ne može se postići dovoljna sigurnost vozača. U nastavku te preregulacije predlažu da se promet u Ulici Matice hrvatske pretvori u jednosmjerni u pravcu istoka i južna traka pretvori u parkirališta, te se Ulica Stanka Grabrića (uličica kod česme) pretvori u jednosmjernu. Također predlažu semaforizaciju raskrižja kod autobusnog kolodvora, pravdajući to nepreglednošću bočnih ulica koje ulaze u Ulicu M. Gupca.

Ostala poboljšanja, koja su zbog neophodnih investicija svrstana u srednjoročne ili dugoročne mjere, najviše se odnose na izgradnju kružnih tokova.

Pet novih kružnih tokova i dvije prometnice

Kao potrebu ističu da se sadašnja semaforizirana raskrižja kod Ančića, odnosno Velikog mosta pretvore u kružne tokove. Također, uz već spomenuti kod „Krndije“ predlažu izgradnju kružnog toka i kod Vladikinog dvora i kapele sv. Josipa. Ovu potrebu naglašavaju jer su njihovi promatrači prometa uočili da na semaforima vozači često stoje na crvenom u praznom raskrižju, a nerijetko u takvim okolnostima prolaze kroz crveno, kao i zbog činjenice da kod Sv. Josipa postojećom signalizacijom nije moguće iz Strossmayerove skrenuti u Tomislavovu ulicu, što vozači ipak čine.

Također predlažu izgradnju dvije nove prometnice. Jedna se odnosi na spajanje Ulice hrvatske policije i Kneza Branimira (kod Spara), a druga koja bi od parkirališta na staroj tržnici se protezala uz  rub sadašnje tržnice prema Ulici Matice hrvatske pravdajući to potrebom da se u prometno najfrekventnijem danu u tjednu, četvrtkom, omogući pristup tom parkiralištu i vezu između ta dva djela grada koji toga dana prekida tržnica. Predlažu i izgradnju pet novih biciklističkih staza; u Matici hrvatskoj, ali i  svim izlaznim pravcima iz središta grada.

Parkiralište popunjeno 186 posto

Prometni stručnjaci bave se i problematikom parkiranja, a iz priložene statistike se vidi da su satima temeljito promatrali popunjenost naših parkirališta zaključno konstatirajući da su ona u razdoblju od 6 do 19 sati prosječno popunjena samo 46 posto, s velikim vršnim opterećenjem između 7 i 11 sati pri čemu nerijetko prelaze fizički nemogućih 100 posto. Tako je zona parkiranja kod gradske uprave između 10 i 11 sati popunjena nevjerojatnih 186 posto što je moguće, kažu stručnjaci, samo ako je 86 posto parkiralo nepropisno, odnosno na površine koje to ne predviđaju. Inače na više primjera kao što je ovaj s parkiranjem, ili onaj sa semaforima, ukazuju na nisku razinu prometne kulture.

Ovo je samo dio naših zapažanja s dokumenta od 107 stranica koja su rađena kako bi građanstvo zainteresiralo da na internetskim gradskim stranicama potraže dokument i uključe se u javnu raspravu koja, ponavljamo, traje do 2. travnja.

 

Na fotografijama dolje: simulacija kako stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti vide početak Bolničke ulice i Ulicu Matice hrvatske nakon nove regulacije i modernizacije.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Pin on Pinterest
Pinterest
0Share on LinkedIn
Linkedin
Print this page
Print
Email this to someone
email