PREDSTAVLJENA KNJIGA „SVJEDOČANSTVA GLINSKIH LOGORAŠA“ Sabrana svjedočanstva 400 logoraša

PREDSTAVLJENA KNJIGA „SVJEDOČANSTVA GLINSKIH LOGORAŠA“ Sabrana svjedočanstva 400 logoraša

Knjiga „Svjedočanstva glinskih logoraša“ Ivana Lipaka predstavljena je sinoć u pakračkoj gradskoj vijećnici. Na više od 500 stranice  autor u njoj objavljuje  svjedočanstva ili životopise oko 400 logoraša koji su tijekom Domovinskog vrata prošli kroz srpske logore  Glina, Knin, Stara Gradiška, Manjača i sektora „Sjever“ pa su se tako među njima našla i sjećanja ili životopisi naših sugrađana logoraša: dr. Ivana Šretera, dr. Vladimira Solara, Daria Šuberta, Zvonka  Mancea, Tomislava Čikića, Josipa Miovca, Damira Sablića i Ivana Veingartnera.

Pakračka promocija knjige osnažena je emotivnim  sjećanjima Novljana Antuna Pelivanovića koji je govorio o psihičkoj, fizičkoj i svakoj drugoj torturi koju je prošao kao zarobljenik u logoru Stara Gradiška.

Sam autor, predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora podružnice Sisačko-moslavačke županije, govorio je o nastajanju knjige i koncepciji u čijem središnjem dijelu jesu siječanja ili životopisi logoraša, ali je u uvodom dijelu krenuo kroz povijest doseljavanja Hrvata na ove prostoru smatrajući potrebnim da događanja s početka 90-tih godina stavi i povijesni kontekst i dokaže da nisu bila slučajna. Stoga je u zadnjem dijelu knjige kao dokaz toga priložio veći broj preslika dokumenta takozvane SAO Krajine koji dokazuju  ciljanu agresiju na Hrvatsku, pri čemu je on to u sinoćnjem izlaganju pokušao povezati i s globalnim političkim događanjima s kraja 80-tih godina prošlog stoljeća.

I autor, i bivši logoraš A. Pelivanović, kao i svi ostali sinoćnji govornici izrazili su zgražanje što je za takve zločine počinjene u ratnim logorima pred hrvatskim sudovima odgovaralo tek nekoliko pojedinaca koji su najčešće u odsutnosti osuđivani na nekoliko godina zatvora koju stoga većinom nisu odslužili.

U jednom dijelu knjige autor, o čemu je govorio i sinoć, se dotiče i teme ratne odštete logorašima.

Mi radimo na tome,  ali dosadašnji napori nisu urodili plodom dijelom i zbog naša vlasti koja nam u tome nije dala puno podršku, kako bi te ratne odštete, na koje imamo pravo i prema domaćem  i međunarodno zakonodavstvo bile isplaćene, rekao je Lipak naglašavajući da je ipak prvi cilj knjige bio kakao bi potomci imali saznanja o tome  što, kada i zašto se događalo.

Pozdravljajući ovu promociju u ime domaćina predsjednici gradskih vijeća Lipika i Pakraca Željko Dolić i Miroslav Ivančić istaknuli su njeno svjedočansku vrijednost što joj daje dodatnu snagu i značaj pri čemu Ivančić je istaknuo da knjigu vrijedi pročitati bez obzira što nije lako štivo.

Logor Glina o kojem je u knjizi najviše riječi  je bio sabirni logor pod nadzorom i upravom pobunjenih hrvatskih Srba i JNA. Službeno je formiran 6. listopada 1991. godine. Postojao je sve do početka provedbe VRO Oluja, 4. kolovoza 1995. godine, tada su četnički čuvari pokupili dio logoraša i odveli, te uz put ubili ili ubili odmah na licu mjesta. Malo je onih koji su tada preživjeli. Tijekom Domovinskog rata u logoru Glina je bilo zatočeno oko 2000 ljudi (branitelja i civila bez obzira na dob ili spol), a 13 ih je ubijeno.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Pin on Pinterest
Pinterest
0Share on LinkedIn
Linkedin
Print this page
Print
Email this to someone
email