Uklanjanje ruševina: Od ožujka u Pakracu pet ruševina manje

Uklanjanje ruševina: Od ožujka u Pakracu pet ruševina manje

Priča o uklanjanju preostalih ratnih ruševina je pakračka konstanta već 25 godina. Uvijek je neka takva akcija ili u pripremi ili u tijeku, ili je završena, ali se odmah priča o sljedećoj, što ne čudi jer unatoč činjenici da su ruševine vječiti predmet službenih i neslužbenih razgovora još uvijek ih više od 30 nagrđuje izgled i sigurnost u samom naselju Pakrac. O tome smo i u ovom lokalnom mediju pisali bezbroj puta ističući cijeli niz nelogičnosti i kontradiktornosti koje nas priječe da se riješimo jednom zauvijek ove neugodne pojave što je ovih 25 godina sprečavao nedostatak novaca, zakonskog rješenja, nezainteresiranost vlasnika, ali i vlastita neorganiziranost i nesposobnost.

Naravno, nova akcija uklanjanja ruševina, kao i svih 25 prethodnih godina, najavljena je za ovo proljeće. Tako je u ožujku i početkom travnja odrađeno pet akcija uklanjanja ruševina i to sa obiteljskih kuća u ulicama kneza Branimira i Strossmayerovoj, a ovih dana to je napravljeno i sa ruševnim objektima na Pilanskom putu i u Ulici kneza Domagoja.

Novi zakon nudi lakša rješenja

Zašto baš ove, a ne neke druge ili sve, bilo je najčešće pitanje građana kod kojih je ovo uklanjanje izazvalo razumljiv interes. Još 2012. godine uklonjeno je pet objekata po suglasnosti vlasnika, a sada je pokrenuto uklanjanje na osnovi Zakona o građevinskoj inspekciji koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2014. godine prema kojem komunalni redari imaju ovlasti uklanjati ruševne objekte, osim onih koji su u zoni zaštite.

bageri su sredinom ožujka i početkom travnja uklonili pet obiljeskih ruševnih kuća
Od kada je Zakon na snazi uklonjeno je devet objekata, šest putem rješenja komunalnog redara dok su tri objekta vlasnici sami uklonili. U pripremi je još osam objekata, do kraja godine plan je ukloniti još deset, s tim da su se vlasnici četiri objekta izjasnili kako će do kraja svibnja ukloniti ruševne objekte o svom trošku, rekao nam je Tomislav Luksetić, komunalni redar Grada Pakraca. On vjeruje da će do kraja godine biti uklonjeno 12-ak ruševina, no to ovisi i o novčanim sredstvima.
Prema Zakonu o građevinskoj inspekciji, ruševina je onaj objekt kojem su oštećeni nosivi dijelovi i što je najvažnije da u tom objektu ne živi nitko 5 godina. Ukoliko se vlasnik takvog objekta ne izjasni ili ne želi ukloniti spornu građevinu, Grad Pakrac o svom trošku uklanja ruševinu, a tada se u tom iznosu knjiži na vlasništvo. Grad će nakon zabilježbe na vlasništvo takve parcele pokušati što prije prodati, samim time što one imaju potrebne priključke na komunalnu infrastrukturu. No, ne ide to tako brzo. Kako nam je istaknuo Luksetić, prvu ruševinu Grad je uklonio u listopadu 2014., a predmet je zaključen tek u travnju ove godine. Od zapisnika, rješenja, postupaka u gruntovnici da bi Grad mogao prodati spornu građevinu procedura je od oko godine i pol dana što znači da Grad mora imati minimalno tri godine sredstava koja će u konačnici biti vraćena. Luksetić ističe da se dosta vlasnika javilo, spremni su uklanjati ruševine uz određenu vremensku odgodu, no postoje i objekti koji imaju rješenje o obnovi gdje im u troškovniku stoji i stavka rušenja stoga gradske službe pokušavaju kontaktirati takve vlasnike, no najčešće se događa da vlasnici ne žele ništa raditi po pitanju uklanjanja ruševina jer neki već godinama čekaju na obnovu.
U Odsjeku za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Pakraca već godinama postoji popis 30-ak građevina koje bi radi ratne razrušenosti trebalo ukloniti jer osim što nagrđuju izgled grada prijete prolaznicima. Također su potencijalna opasnost jer se u njima nastanjuju zmije i glodavci koji mogu biti potencijalno zdravstveno opasni. One na jeziv način i nakon 20 godina podsjećaju domaće stanovništvo, ali i posjetitelje, na ratna događanja.

Dio uklonjen, posla ima i dalje

Od tada je u Pakracu uklonjeno nekoliko ozbiljnijih ruševina koje su smetale za izgradnju novih gdje su ruševine privatnih obiteljskih kuća u centru grada temeljom prava na obnovu zamijenjene novim objektima, a neke ruševne objekte privatni investitori su vlastitim sredstvima preuredili u nove poslovne prostore. Djelomičnom obnovom spašeni su od propadanja i urušavanja Spahijski podrum, kuća „Golubić“ u Tomislavovoj ulici te Pickova zgrada u Gupčevoj ulici. Na deponiju građevinskog otpada odvezeno je još 2012. godine i šest ruševina iz najužeg centra grada što je bila zadnja velika akcija uklanjanja ruševina; nekadašnja kuća „Mirić“ s Trga dr. Franje Tuđmana, bivša zgrada Doma zdravlja i obiteljska kuća s Trga bana Josipa Jelačića, kuća u Ulici 30. svibnja, poznata „Munjara“ iz Prolaza baruna Trenka te dvije obiteljske kuće, jedna iz Prolaza baruna Trenka, a druga iz Matije Gupca.
Tako nanizani uklonjeni ili poluobnovljeni objekti naizgled čine priličan popis, no činjenica da nam grad pri samom ulazu u centar i dalje liči na bojište iz 91. te se i dalje ne nazire konkretnije rješenje, razumljivo je da ta pat pozicija dovodi u očaj gradske vlasti, ali i jako smeta građanima.

„Grgurićka“ najviše bode u oči

Hotel Krndija, fasada objekta mirovinskog i zdravstvenog, ali najviše derutna zgrada „Grgurić“ koja je nekada bila jedna od najimpozantnijih objekata u Pakracu, danas svakog tko dolazi u Pakrac, u najmanju ruku „bode“ u oči. Po novom zakonu za ruševine u zoni zaštite u kojoj se nalazi famozna „Grgurićka“ nadležna je građevinska inspekcija, do dan danas unedogled traje prepiska gradske samouprave prema državnim nadležnim institucijama, a državna administracija do sada svih ovih godina nije pokazala interes niti ozbiljno pokušala ući u bilo kakvu proceduru.
Ova građevina na koju su Pakračani već toliko naviknuli da im više nije niti čudna, postaje sve opasnija i za prolaznike i za automobile. Nekoliko sugrađana reklo nam je kako sve češće s nje padaju cigle, dijelovi žbuke, povremeno i cijeli komadi zidova. Obnova kuće Grgurić najavljuje se već godinama, ali obnovu koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Prizemlje objekta nekada je bilo u vlasništvu trgovačkog društva “Budućnost”, a sada je u vlasništvu tvrtke PPK Bjelovar koja je vlasnik i susjedne robne kuće dok su gornje etaže ruševine Grgurić u privatnom vlasništvu nekoliko fizičkih osoba.
I dalje ostaje nejasno zašto privatni vlasnici ne dozvoljavaju uklanjanje ruševine koja vjerojatno nikada više neće poslužiti kao nosiva konstrukcija neke buduće izgradnje. Postoji li ogorčenost jer iz nekih razloga nisu ostvarili neko pravo na obnovu pa misle da se time osvećuju sustavu koji im to nije omogućio? Posve je sigurno da cigla s ove ruševine neće pasti na glavu vlasnika, no kad su u pitanju stanovnici Pakraca, ta sigurnost ne postoji, nego je veća vjerojatnost da će se to i dogoditi. Stoga njihov bijes ili nemar nemaju opravdanja.

KONZERVATORSKI ODJEL U POŽEGI

Konzervatori se slažu s rušenjem “Grgurićke“

Iako su po prirodi svog posla uvijek protivnici rušenja u zaštićenim gradskim zonama ili na pojedinačnim zaštićenim objektima, no kuća „Grgurić“ primjer je gdje se administracija usuglasila. Iz dopisa Danele Vujanić, više stručne savjetnice – konzervatorice u pakračkom ureda Konzervatorskog odjela u Požegi, prema Gradu Pakracu u kojem se očituje o mogućnosti uklanjanja ruševine stoji:

Grgurićka

Kuća „Grgurić“ nekada je bila vrijedna sececijska građevina koja je nažalost znatno devastirana i nalazi se u samom centru grada i unutar zaštićene Kulturno – povijesne cjeline grada Pakraca koja je upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH. Za Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka izrađen je glavni projekt za obnovu predmetne građevine kojeg je izradila „MODRA“ d.o.o. iz Zagreba u listopadu 2007. godine u skladu s konzervatorskim uvjetima izdanim od ovog Konzervatorskog odjela. U projektu građevini vraćen njen secesijski izgled s povijesnih fotografija. Budući da je građevina teško oštećena i da postoji potencijalna opasnost za život i zdravlje prolaznika, suglasni smo da se izvrši njeno uklanjanje. O tome smo se suglasili još 26. rujna 2011. godine kada smo se usuglasili o uklanjanju šest ruševnih građevina koje se nalaze unutar zaštićene Kulturno – povijesne cjeline grada Pakraca za koje postoji tehnička dokumentacija odnosno arhitektonski snimci postojećeg stanja.

 

APEL GRADONAČELNICE VLASNICIMA “GRGURIĆKE”

Dozvolite nam uklanjanje!
Osim što vizualno nagrđuje sami centar grada, opasna je po prolaznike, mjesto je nastanjivanja nepoželjnih glodavaca te mjesto nekontroliranog odlaganja smeća. Stoga niti ne čudi da je ova tema stalno prisutna među građanima, ali i na sjednicama gradskog vijeća.
Unatoč svim našim upitima i apelima Ministarstvu graditeljstva do danas nismo dobili nikakav konkretan odgovor iako sam imala prilike susresti se s ministrom i njegovom savjetnicom i upoznati su sa slučajem kuće Grgurić. Još uvijek komuniciramo putem dopisa i razmjenjujemo mišljenja jer Zakon o građevinskoj inspekciji što se tiče ruševina koje se nalaze unutar zaštićene zone, a tu spada naš cijeli centar grada, nije dovoljno jasan i dorečen. Dobili smo obećanje iz Ministarstva da će se naći najbolji način za rješavanje ovog slučaja. Svjesna sam da je to privatno vlasništvo i ono je nepovredivo, ali isto tako smatram do ono obvezuje.
Prije desetak dana ugostila sam našu djecu iz osnovne škole, a svako drugo pitanje bilo mi je upućeno kada ćemo konkretno ukloniti taj objekt. Bilo mi je jako teško odgovoriti, a to govori koliko i ostalim građanima smeta i koliko su ogorčeni što u centru grada nakon više od dvadeset godina imaju ruglo. Mislim da je jako žalosno što takva pitanja postavljaju djeca koja su ovdje rođena prije deset godina jer to više nije estetski problem, nego je ta ruševina i zdravstveno opasna, ne samo zbog razmnožavanja glodavaca nego i zbog toga što tamo raste topola koja je opasna za astmatičare i alergičare.
Žao mi je što vlasnici nemaju sluha za ljude koji žive u Pakracu, iskreno se nadam da će se to promijeniti, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Pin on Pinterest
Pinterest
0Share on LinkedIn
Linkedin
Print this page
Print
Email this to someone
email