OBILJEŽAVANJE 28. GODIŠNJICE POČETKA DOM. RATA Domoljubna pjesma kroz hrvatsku povijest

OBILJEŽAVANJE 28. GODIŠNJICE POČETKA DOM. RATA Domoljubna pjesma kroz hrvatsku povijest

Predavanjem „Domoljubna pjesma kroz povijest“ Eve Kirchmayer – Bilić, pijanistice i profesorice na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, sinoć je u gradskoj vijećnici kurije Janković započelo obilježavanje 28. godišnjice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj u organizaciji Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika te Grada Pakraca.

Na početku programa posjetitelje i goste je pozdravila Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, kao i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević istaknuvši zadovoljstvo što je prvi dan obilježavanja započeo ovakvim kulturnim događajem te dodala kako je Pakrac zaslužio obilježiti ovaj datum na ponosan i dostojanstven način. „Zaslužili smo obilježiti ovaj događaj prije 28 godina ne zato što je počeo Domovinski rat, nego zbog toga što je iz Pakraca krenula obrana domovine kada su se Pakračani povezali i udružili. To je zajedništvo na koje trebamo biti ponosni i isticati“, rekla je gradonačelnica Blažević.

Profesorica Kirchmayer – Bilić je u jednosatnom predavanju predstavila pojam domoljublja kroz povijest istaknuvši kako se riječ kao takva spominje još u Bibliji, starim civilizacijama, antičkoj Grčkoj i Rimu, srednjem vijeku, a nakon Francuske revolucije domoljublje se razvijalo i prestalo biti pitanje samo intelektualnih elita.

Hrvatska glazbena povijest bila je na rubu europskih glazbenih zbivanja podložna njemačkim, talijanskim i mađarskim utjecajima, izgrađivana i oblikovana prema istovrsnim društvenim pretpostavkama kao i u drugim europskim zemljama, premda u manjem opsegu. Tako je hrvatska domoljubna pjesma svoje uporište našla priklanjanjem glazbenom stvaralaštvu idejama Hrvatskog narodnog preporoda u kojem su se ispreplitale i dopunjavale politička i kulturna komponenta, a u kojemu je glazba trebala biti jedno od sredstava buđenja i razvijanja ljubavi prema domovini. Temelj nacionalno usmjerenog glazbenog stvaralaštva bila je skladba „Još Hrvatska nij` propala“ čije je stihove napisao Ljudevit Gaj, uglazbio Ferdo Livadić, a njezina prva javna izvedba 1833. bila je povijesni događaj za hrvatsku glazbenu kulturu.

Tada najistaknutiji hrvatski pjesnici i skladatelji koji su stvarali domoljubne pjesme bili su Ivan pl. Zajc, August Šenoa, Ljudevit Gaj, Pavao Štoos, Vatroslav Lisinski, Vjenceslav Novak, Srećko Albini, Ivan Muhvić i mnogi drugi dok su stihove u koračnicama i pjesmama u Domovinskom ratu posebno posvetili autori Ana Bešanić, Ranko Boban, Krešimir Bogoutovac, Ivo Cvitić, Rajko Dujmić, Pero Gotovac, Hrvoje Hegedušić, Tomislav Ivčić, Nikica Kalogjera, Vladimir Kočiš, Siniša Leopold, Đani Maršan, Ivan Percl, Zdenko Runjić, Miroslav Škoro, Zrinko Tutić, Dražen Žanko i Marko Perković Thompson te od ranih 90-ih se zatvara krug započet i stvoren preporodnim budnicama od druge polovice 19. stoljeća do Domovinskog rata dok se danas vrlo malo, ako uopće, i može naći autore i skladbe domoljubnih napjeva, istaknula je profesorica Kirchmayer – Bilić.

U sklopu sinoćnjeg programa svečanom ugođaju doprinio je i glazbeni program koji je prilagođen za sinoćnju priliku, pa je uz domaćine, Tamburaški orkestar Pakrac i članica vokalne skupine „Contesse“, gostovala i zagrebačka solistica Valentina Mekovec izvevši ariju iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ Ivana pl. Zajca kao i pučku međimursku skladbu „Žetva“ autora Mirka Kolarića.

Posjetitelji su mogli čuti i izvedbu skladbe „Sva se bijeli“ iz opere „Porin“ Vatroslava Lisinskog te popijevku Ivana pl. Zajca „Domovini i ljubavi“ nastaloj prema stihovima Ivana pl. Okrugića koje su izvele članice skupine „Contesse“, a koje su sinoćnji program završile uz pratnju Tamburaškog orkestra Pakrac pjesmom „Ne dirajte mi ravnicu“ Miroslava Škore.

 

 

 

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone