NASTAVLJA SE NAJTUŽNIJA PROMETNA PRIČA: Oživljena predizborna priča o brzoj cesti D5

NASTAVLJA SE NAJTUŽNIJA PROMETNA PRIČA: Oživljena predizborna priča o brzoj cesti D5

Obnova inicijative izgradnje brze ceste D5 Virovitica – Stara Gradiška bila je tema jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture koji je inicirao Damir Špančić koji nas je o tome i izvijestio.

Kako nam je rekao, sastanku su prisustvovali zamjenik i pomoćnik ministra, jedan od direktora u Hrvatskim cestama, te gradonačelnici i načelnici dijela općina i gradova na tom prometnom pravcu: Virovitice, Grubišnog Polja, Končanice, Daruvara, Sirača, Lipika i Okučana.

Direktor u Hrvatskim cestama Tomislav Cvetko je izvijestio da su posljednjih godina Hrvatske ceste izradile studiju zaštite okoliša na dionici Daruvar-Lipik, kao i studiju ekonomske isplativosti za cijelu trasu. U međuvremenu, susjedne države koje su očigledno zainteresiranije od nas za ovu cestu koja je dio međunarodnog prometnog koridora E661  su učinile znatno više. Konkretno, u BiH je sagrađena auto-cesta Bosanska Gradiška-Banja Luka, dok su Mađari za iduću godinu pripremili početak gradnje autoputa Barcs-Pečuh.

Nazočni načelnici i gradonačelnici su ponovo istaknuli rješavanje ovog prometnog pravca kao prioritet ekonomskom razvoju i omogućavanju povezivanja sada već postojećih brojnih poduzetničkih zona s auto-cestama.

Čelnici Ministarstva obećali su, prema izjavi inicijatora sastanka Damira Špančića, krajem srpnja obilazak cijele trase i novi sastanak s lokalnim čelnicima.

Ideja brze ceste D5 Virovitica – Stara Gradiška stara je više od desetljeća i po tome je jedna od najvećih infrastrukturnih bajki koji političari povremeno pričaju stanovništvu ovog kraja. Prvi konkretni koraci službeno su napravljeni na jedinom sastanku Vlade RH ikada održanom u Požegi 3. lipnja 2004. godine kada je brza cesta postala dio prometne strategije RH s obećanjem o početku gradnje 2007. godine i dovršetak prvih dionica, ponajprije Lipik-Okučani 2011. godine. Od onda su različite Vlade cestu ubacivale ili izbacivale iz prometne strategije uvijek se je prisjećajući u predizborno vrijeme. No, na predviđenoj trasi i dalje raste kukuruz, a stanovništvo se vozi asfaltiranim nekadašnjim kolnim putovima, koji su dijelom u međuvremenu dignuti na takozvani „Beterment standard“ što je još jedan pokazatelj da se s brzom izgradnjom brze ceste ozbiljno ne računa.

Naravno da za tu sporost i neučinkovitost ne krivimo Damira Špančića, inicijatora i vjerojatno najvećeg pobornika svih ovih godina ovog zanemarenog prometnog pravca, samo iskazujemo realnost oživotvorenja ove ideje, o čemu govori još jedan pokazatelj. Posljednji službeni sastanak lokalnih čelnika i ljudi iz nadležnog ministarstva i Hrvatskih cesta na tu temu, prije jučerašnjeg, održan je u rujnu 2011. pa se sljedeći  tom dinamikom vjerojatno može očekivati za četiri ili pet godina.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Pin on Pinterest
Pinterest
0Share on LinkedIn
Linkedin
Print this page
Print
Email this to someone
email