NASTAVLJA SE NAJTUŽNIJA PROMETNA PRIČA: Oživljena predizborna priča o brzoj cesti D5

NASTAVLJA SE NAJTUŽNIJA PROMETNA PRIČA: Oživljena predizborna priča o brzoj cesti D5

Obnova inicijative izgradnje brze ceste D5 Virovitica – Stara Gradiška bila je tema jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture koji je inicirao Damir Špančić koji nas je o tome i izvijestio.

Kako nam je rekao, sastanku su prisustvovali zamjenik i pomoćnik ministra, jedan od direktora u Hrvatskim cestama, te gradonačelnici i načelnici dijela općina i gradova na tom prometnom pravcu: Virovitice, Grubišnog Polja, Končanice, Daruvara, Sirača, Lipika i Okučana.

Direktor u Hrvatskim cestama Tomislav Cvetko je izvijestio da su posljednjih godina Hrvatske ceste izradile studiju zaštite okoliša na dionici Daruvar-Lipik, kao i studiju ekonomske isplativosti za cijelu trasu. U međuvremenu, susjedne države koje su očigledno zainteresiranije od nas za ovu cestu koja je dio međunarodnog prometnog koridora E661  su učinile znatno više. Konkretno, u BiH je sagrađena auto-cesta Bosanska Gradiška-Banja Luka, dok su Mađari za iduću godinu pripremili početak gradnje autoputa Barcs-Pečuh.

Nazočni načelnici i gradonačelnici su ponovo istaknuli rješavanje ovog prometnog pravca kao prioritet ekonomskom razvoju i omogućavanju povezivanja sada već postojećih brojnih poduzetničkih zona s auto-cestama.

Čelnici Ministarstva obećali su, prema izjavi inicijatora sastanka Damira Špančića, krajem srpnja obilazak cijele trase i novi sastanak s lokalnim čelnicima.

Ideja brze ceste D5 Virovitica – Stara Gradiška stara je više od desetljeća i po tome je jedna od najvećih infrastrukturnih bajki koji političari povremeno pričaju stanovništvu ovog kraja. Prvi konkretni koraci službeno su napravljeni na jedinom sastanku Vlade RH ikada održanom u Požegi 3. lipnja 2004. godine kada je brza cesta postala dio prometne strategije RH s obećanjem o početku gradnje 2007. godine i dovršetak prvih dionica, ponajprije Lipik-Okučani 2011. godine. Od onda su različite Vlade cestu ubacivale ili izbacivale iz prometne strategije uvijek se je prisjećajući u predizborno vrijeme. No, na predviđenoj trasi i dalje raste kukuruz, a stanovništvo se vozi asfaltiranim nekadašnjim kolnim putovima, koji su dijelom u međuvremenu dignuti na takozvani „Beterment standard“ što je još jedan pokazatelj da se s brzom izgradnjom brze ceste ozbiljno ne računa.

Naravno da za tu sporost i neučinkovitost ne krivimo Damira Špančića, inicijatora i vjerojatno najvećeg pobornika svih ovih godina ovog zanemarenog prometnog pravca, samo iskazujemo realnost oživotvorenja ove ideje, o čemu govori još jedan pokazatelj. Posljednji službeni sastanak lokalnih čelnika i ljudi iz nadležnog ministarstva i Hrvatskih cesta na tu temu, prije jučerašnjeg, održan je u rujnu 2011. pa se sljedeći  tom dinamikom vjerojatno može očekivati za četiri ili pet godina.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone