JELENA HIHLIK: Uvjereni smo da će prva arheološka iskapanja pokazati fantastične rezultate

JELENA HIHLIK: Uvjereni smo da će prva arheološka iskapanja pokazati fantastične rezultate

Muzej grada Pakraca kroz svih ovih godina djelovanja postao je mjesto koje posjećuju ne samo ljubitelji umjetnosti, već i vrtićanci te školarci, a sada i građani koji nisu česta muzejska publika. O tome imaju li sada već bogatu muzejsku građu koju su s godinama prikupili, planovima o daljnjem razvoju muzeja, kao i najavljenim prvim arheološkim istraživanjima našeg područja, razgovarali smo s Jelenom Hihlik, ravnateljicom Muzeja grada Pakraca.

Muzej kao samostalna institucija radi od 2009. godine kada je službeno registriran, no i ranije je djelovao u sklopu nekadašnjeg Pučkog učilišta. Dobivši svoj prostor muzej je zaživio u ovoj sredini i neizostavna je institucija u gradu kada je riječ o događanjima, baštini, turizmu i kulturi uopće. Što je u ovom trenutku aktualno?

U ovom trenutku aktualne su pripreme za ovogodišnju Noć muzeja, manifestaciju u koju se naš muzej i ove godine  uključuje. To je jedna od manifestacija koja muzej ispuni posjetiteljima u velikom broju, a to je i cilj jer muzeji su davno prestali biti institucije koje su zatvorene većem broju ljudi. Pokazalo se da se na Noći muzeja, osim što naši sugrađani mogu dosta toga i naučiti, mogu se pritom dobro i zabaviti. Tu manifestaciju i mi naravno koristimo za promociju našeg muzeja u zajednici, pokazujemo što točno radimo i onima koji nisu česta muzejska publika na našim drugim događanjima. Na takvim događanjima naši sugrađani često spoznaju da možda i oni imaju nešto kod kuće što bi bio muzejski primjerak ili neko sjećanje vezano za naš grad koje vrijedi ispričati. U muzeju se uvijek nešto radi, a tijekom cijele godine prikupljamo predmete važne za lokalnu baštinu i povijest. Taj posao nikad ne prestaje.

Muzej nije samo čuvaonica starih stvari što ste već nebrojeno puta spominjali i u našem listu. No, u prikupljanju povijesne građe o Pakracu i Lipiku zasigurno ne zaostajete od drugih muzeja i tu bilježite napredak. Koliko imate evidentiranih eksponata te prepoznaju li i doniraju sugrađani predmete iz obiteljskih arhiva ili ukoliko nešto slučajno pronađu?

Povećan fond muzejskih predmeta

Da, nama se fond predmeta povećao što mi je izuzetno drago, a to govori da su i građani prepoznali važnost postojanja muzeja u gradu jer nam se javljaju i donose razne predmete iz obiteljskih arhiva ili jednostavno nam pričaju sjećanja vezana za Pakrac i tako pomalo slažemo mozaik povijesti našeg grada. Nama je uvijek izuzetno drago kada nam dolaze građani i ovim putem ih pozivam da slobodno dođu i kada nisu sigurni ima li nešto povijesnu vrijednost vezanu za prošlost Pakraca i okolice. Na samom početku rada muzeja građanima je bila nepoznanica što se to uopće radi u muzeju i teško je bilo početi u sredini koja nije imala tradiciju čuvanja  i sakupljanja baštine, a danas je slika potpuno drugačija.

Tijekom godina uspjeli smo sačuvati niz predmeta i danas ih imamo više od tisuću. Predmete smo uspjeli sakupiti po zbirkama i ono što je jako važno uspjeli smo registrirati pet zbirki kao pokretna kulturna dobra i ona su pod zaštitom Ministarstva kulture; kulturno-povijesnu, etnografsku, školsku, zbirku razglednica i zbirku fotografija. To je izuzetno značajno jer je to prvi put da Pakrac ima na taj način zaštićena kulturno-povijesna dobra i te zbirke su od velike važnost za Pakrac i okolicu.

Koji su najvrjedniji čuvani eksponati u muzeju i uspijevate li restaurirati određene vrijedne predmete?

Nama su svakako najvrjedniji predmeti slavonski banovci čiji je povijesni značaj za Pakrac nemjerljiv. U muzeju ih trenutno imamo deset koje smo dobili kroz darovanja i otkupe, a većina ih je kovana u Pakracu što se prepoznaje po određenim oznaka na stražnjoj strani kovanice. Zatim tu bih istaknula i matricu za bakrorez koji je majstorski ceh obrtnika početkom 19. stoljeća naručio u Beču u svrhu tiskanja majstorskih diploma, a na kojem se nalazi najstarija poznata slika Pakraca, a neizmjerno su nam vrijedni i originalni nacrti Stjepana Golubića, jednog od najznačajnijih pakračkih graditelja, koji je projektirao neke od najljepših kuća u Pakracu početkom 20. stoljeća, između ostalog i kuću Grgurić čija je ruševina uklonjena, no za njenu neku možda buduću rekonstrukciju u muzeju postoje točni originalni nacrti kakva je bila sa svim secesijskim obilježjima po kojima je bila poznata.

Što se tiče restauracije, tu već postoji problem jer imamo dosta sakupljenih predmeta koji su u lošem stanju. U muzeju odradimo osnovno čišćenje i preventivnu zaštitu, no restauracija predmeta je kompleksan posao koji odrađuju stručnjaci  i ona traži značajna financijska sredstva. Neke papirnate predmete uspjeli smo restaurirati u Državnom arhivu u Zagrebu, a trenutno je na restauraciji secesijski štednjak s početka 20. stoljeća iz nekadašnjeg hotela u Lipiku. Sva sredstva za restauraciju do sada smo dobivali iz Ministarstva kulture jer zaista se radi o prilično skupim zahvatima, a koji se moraju odraditi ukoliko želimo da se određeni predmeti izlažu.

Vaš rad uvelike prati Ministarstvo kulture. Koji su projekti odobreni za ovu godinu?

Na onim natječajima čiji su rezultati objavljeni prošli smo na dva, na području muzejsko-galerijske djelatnosti odobreno nam je 5.000 kuna za edukativne radionice za djecu te restauracije za koje smo dobili također 5.000 kuna upravo za štednjak koji sam spominjala. Kandidirali smo se za informatizaciju i nabavu muzejske opreme čije rezultate natječaja još čekamo. Svake godine pišemo i prijavljujemo se na natječaje i Ministarstvo kulture nam svake godine podupre neki projekt, bilo u stopostotnom ili nekom manjem iznosu. Kroz različite programe dobivali smo sredstva za izložbe, razna druga događanja, uspjeli smo donekle opremiti i našu čuvaonicu, prije nekoliko godina odobrena su nam sredstva i za sanaciju krova zgrade, a s takvom praksom redovitog javljanja na natječaje nastavljamo i dalje jer dobivena sredstva puno znače za razvoj našeg muzeja.

Prošle godine u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac pokrenuli ste hvalevrijedan projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe našeg kraja što je prepoznalo i Ministarstvo kulture. Možete li čitateljima približiti važnost projekta i nastavlja li se on i dalje?

To je vrlo vrijedan projekt nastao u suradnji s dvije gradske institucije o kojem smo razmišljali već godinama i mene osobno jako raduje što je i zaživio. Od Ministarstva kulture dobili smo sredstva za digitalizaciju materijala vezanog za zavičajnu povijest gdje je izrađen portal www.digi-pakrac.com na kojem svatko može vidjeti najzanimljiviju građu pakračke i lipičke povijesti. Na portalu su objavljeni brojevi nekadašnjeg Pakračkog vjesnika, muzejske fotografije, razglednice i nacrti te svi dosad objavljeni zbornici Povijesnog društva Pakrac-Lipik, a jedna rubrika posvećena je ljudima koji su gradili ovaj grad, a na neki način su zaboravljeni. Ono što je važno, stvorili smo bazu podataka na webu koja je važna za povijest ovog kraja, a to je bio i cilj – da svatko tko želi informaciju vezanu za prošlost grada može ju dobiti klikom na stranicu ili dolaskom u muzej. Prioritet nam je bio i zaštititi povijesnu građu od fizičkog oštećivanja jer su to uglavnom papirnati materijali, a ovim putem smo ga i najbolje prezentirali javnosti. Bitno je naglasiti da je to projekt koji traje, portal se samo nadopunjuje i ažurira i to je nešto s čim bismo trebali biti ponosni.

Jesenas su obavljena georadarska istraživanja starog grada na površini između zgrade Policijske postaje i gradske uprave što su zapravo prva arheološka istraživanja na našem području.  Nakon objave rezultata vidljivi su očuvani ostaci starog grada. Koji su sljedeći koraci po tom pitanju?

Počela prva arheološka istraživanja

Ovo je zaista vrlo vrijedan projekt za Pakrac i raduje me što smo se maknuli s mrtve točke po pitanju arheoloških istraživanja. Vjerojatno mnogi građani trenutno ne doživljavaju i ne shvaćaju  koliko je značajna činjenica da imamo srednjovjekovnu utvrdu u centru grada i da se malo gradova uopće može pohvaliti s takvim povijesnim bogatstvom. Nažalost, kroz povijest građani nisu sačuvali ostatke vanjskog zida utvrde i uspjeli su je skoro do kraja razrušiti. Ono što je ostalo nalazi se pod zemljom i to svega na već 30-ak centimetara dubine. Ono što najviše frustrira je činjenica da do sada na ovom pakračkom prostoru nije bilo sustavnih arheoloških istraživanja, na prostoru koji je bogat pretpovijesnim, rimskim i srednjovjekovnim lokalitetima i mi smo jednostavno crna rupa na arheološkoj karti Hrvatske. Ovo georadarsko istraživanje je prvo znanstveno i stručno istraživanje utvrde koje je pokazalo fenomenalne rezultate. Nađeni su ostaci velike branič kule, palače koja se nalazila unutar utvrde, nekadašnje kapelice, vide se ostaci nekih građevina o kojima nemamo zapisa, a negdje se najvjerojatnije nalazila i famozna kovnica novca o kojoj stalno pričamo. Grad Pakrac je prijavio projekt nastavka istraživanja starog grada na Ministarstvo kulture i nadam se da će možda već ove godine početi i prva prava iskapanja na ovom važnom lokalitetu. Uvjereni smo da će iskapanja pokazati fantastične nalaze i za Pakračane neprocjenjive informacije jer je utvrda srce grada, nešto iz čega je današnji Pakrac nastao.

Što znače arheološka istraživanja za muzej odnosno lokalnu zajednicu?

Naravno da ovi ostaci imaju povijesnu vrijednost, ali arheološka istraživanja donose nemjerljivu težinu kada se radi o kulturnom turizmu kojem težimo. Ne moram niti govoriti koliko je važno gostima koji dolaze, ali i Pakračanima, prezentirati povijest grada kakav je bio i njegove posebnosti na pravi i stručan način. To je nešto što se prepoznaje i izvan lokalne zajednice. Često je potrebno da nam dođe netko sa strane i da nam kaže na čemu mi doslovno hodamo i što imamo.

Kada nemamo papirnatih dokumenata vezanih za povijesnu baštinu, arheologija je znanost koja nosi spoznaje i dokaze. Dosad sačuvani primjerci su sve slučajni pronalasci. Pročitala sam intervju s arheologinjom Dubravkom Sokač koja je inače rodom Pakračanka, koja je izjavila da je „u Pakracu i Lipiku „ludnica“ pod zemljom“ aludirajući upravo na bogatstvo lokaliteta.

Nakon dugo vremena, što ste kao potrebu često isticali i na sjednicama Gradskog vijeća, dobili ste stručnu zaposlenicu u muzeju, arheologinju. Da li možemo očekivati i više terenskog istraživanja i dokumentiranja pakračke povijesti?

Novo zapošljavanje, više terenskog rada

Kada je pakrački muzej počeo s radom, kretali smo „od nule“ i već tada je bilo potrebno više stručnih zaposlenika koji će se baviti  s raznim djelatnostima i jedna zaposlena osoba je stvarno bila malo. Sretna sam što sam napokon dobila kolegicu koja je pritom i arheologinja jer je upravo arheologija na ovom području bila najzanemarenija. Naravno da građani ubuduće mogu očekivati još više rekognisciranja terena pakračko-lipičkog područja, ali i arheoloških iskopavanja, naravno to su istraživanja koja zahtijevaju znatna sredstva. Nadam se da ćemo uz pomoć Ministarstva kulture prvo započeti sa istraživanjem starog grada. Već smo uspostavili kontakte s Institutom za arheologiju i Arheološkim muzejom u Zagrebu, ali i Odsjekom za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Htjeli bismo da se i stručnjaci iz ovih institucija uključe jer iskreno vjerujemo da su i njima ova istraživanja važna.

Muzej grada Pakraca kao ustanova je dugogodišnji član Muzejske udruge istočne Hrvatske na čijim skupštinama i događanjima redovito sudjelujete. Kakva je suradnja s drugim muzejima i gdje smo mi u usporedbi sa sredinama naše veličine u kojima djeluju muzeji?

Moram istaknuti da imamo jako dobru suradnju sa svim muzejima koji su članovi Muzejske udruge istočne Hrvatske. Razumljivo, najviše smo povezani s nama najbližim muzejima, primjerice Gradskim muzejom u Požegi koji nam je i pomoć u nekim projektima. Treba uzeti u obzir da smo mi jedan od najmlađih osnovanih muzeja za razliku od spomenutog požeškog koji djeluje već 90. godinu i to je teško nadmašiti i po broju predmeta i tradiciji općenito. No, trudimo se držati korak i iz godine u godinu u tome uspijevamo. Kako i mi u pakračkom muzeju sve više radimo, pronalazimo i dokumentiramo ta razlika se uvelike smanjuje. Mogu reći da smo s obzirom na veličinu grada i samog muzeja na zavidnoj razini. Muzeji da bi bili kvalitetni u predstavljanju lokalne povijesti ne trebaju biti grandioznih zdanja.

Često smo svjedoci kako muzej nije mjesto koje ljubiteljima kulture nudi samo izložbe, već smo se i mi novinari nebrojeno puta uvjerili kako u muzej dolaze vrtićanci i školarci na razne radionice, organiziraju događanja, muzej je postalo mjesto predavanja, kulinarskih izložbi pa i koncerata. Muzej je jedan od organizatora sada već poznatog Multipaka i drugih kulturnih događanja. Jeste li zadovoljni kako se muzej dosad isprofilirao u zajednici nakon svih ovih godina djelovanja?

Muzej mjesto susreta svih generacija

Moram priznati da jesam iako mislim da se uvijek može bolje. Kad se sjetim početaka, mogu reći da smo ipak daleko dogurali. Kada se osnivao muzej, imati samo zgradu i ime, ne znači puno. Kroz neko vrijeme  uspjeli smo se nametnuti u zajednici kao jedan od važnijih čimbenika u kulturnom životu grada, ali i kao mjesto čuvanja baštine, povijesti i sjećanja ovog kraja. Puno projekata koje radimo su ustvari iskorak od uobičajene muzejske djelatnosti, upravo je Multipak jedan od primjera. Multipak je postao respektabilna kulturna manifestacija, čak više izvan Pakraca. U svojim aktivnostima nastojimo spojiti sve vrste umjetnosti, a da budu privlačne i zanimljive širem broju građana. Posebno smo se posvetili edukativnom radu s djecom, to nam je jako važno. One generacije koje nisu rasle s muzejom za nas su izgubljene i njih teško možemo educirati o važnosti lokalne baštine, ali djeci koja redovito posjećuju našu instituciju iz godine u godinu, njima možemo usaditi tu svijest i oni muzej doživljavaju kao mjesto učenja kroz igru, radionice ili neke druge zabavne aktivnosti. Iz toga svega svjetlo dana ugledali su i udžbenici zavičajne povijesti za osnovnoškolce, rekla bih jedinstveni u Hrvatskoj, koji ne bi nastali da nije našeg Povijesnog društva Pakrac-Lipik koji ima sjedište u našem muzeju i ta suradnja je svih ovih godina odlična. I na ovaj način djeca upoznaju grad u kojem žive jer mislim da nešto što stvarno dobro poznaješ, možeš voljeti i poštovati. Ovdje moram istaknuti i naše volontere kojih je sve više, a koji iz ljubavi prema gradu i povijesti dolaze kod nas i ovdje se okupljaju i vrlo često su upravo oni inicijatori nekih događanja. Jako sam sretna zbog toga jer naš muzej zato i postoji.

Osim sugrađana, posjećuju li muzej i gosti iz drugih gradova?

Naravno da posjećuju. U prošloj godini, uz pojedinačne posjete i organizirane dolaske, kroz muzej je prošlo oko 3000 domaćeg stanovništva i posjetitelja iz drugih gradova. Ta brojka svake godine raste jer svaka grupa koja dođe u Pakrac prvo dolazi u muzej i već ovdje dobivaju prve informacije o povijesti grada. Znaju nam doći posjetitelji koji iz nekog razloga borave u Pakracu i posjete muzej iz znatiželje. Dolaze nam posjetitelji svih dobnih skupina, od učeničkih ekskurzija, vojnika i umirovljenika, stoga stručno vodstvo kroz muzej prilagođavamo određenoj grupi.

S obzirom na povećanje dolazaka, planirate li uskoro i naplaćivanje ulaznica u muzej gostima i organiziranim grupama iz drugih gradova?

Odnedavno smo počeli naplaćivati ulaznice za dogovorene grupne posjete iz drugih gradova i njihova cijena je zbilja simbolična, 5 kuna po osobi za umirovljenike, djecu i studente dok je za ostale 10 kuna. To je tek simboličan prihod za stručno vodstvo i gosti uvijek imaju nešto zanimljivo za vidjeti. Ne planiramo naplaćivanje ulaznica sugrađanima jer je naša institucija svima njima otvorena i drago nam je  kada ih dolazi u što većem broju. Zato i postojimo i nije nam svrha zarađivati na ulaznicama nego privući što više lokalnog stanovništva da posjećuje naša događanja.

Muzej grada Pakraca još uvijek nema stalni postav. Predstavlja li vam to problem u radu?

U planu postavljanje stalnog postava

Da, naš muzej još uvijek nema stalni postav, no kada nam dolaze organizirane grupe uvijek je u muzeju pripremljena neka izložba ili mogu vidjeti presjek predmeta koje smo sakupili, pa čak i one nama najvrjednije. Budući da smo s vremenom prikupili dosta arhivske građe i predmeta od lokalnog značaja polako se pojavljuje mogućnost formiranja stalnog postava. Ono što je problem jest prostor, jer onog trenutka kada postavimo stalni postav, gubimo prostor za povremene izložbe što nam je jedno od djelatnosti. Sve povremene izložbe koje organiziramo, a da su vezane za naš kraj, su zapravo priprema za stalni postav. Nama će u budućnosti ovaj prostor zasigurno postati premali, ali nama je svakako u planu formiranje stalnog postava. Tu treba naglasiti da je postavljanje stalnog postava danas puno više od fizičkog postavljanja predmeta u prostoriji, već on mora biti napravljen u suradnji s kustosom, dizajnerom i arhitektom i treba biti interaktivan i multimedijalan, a istovremeno jedinstven i poseban široj publici. Tako da je to obimniji posao koji nije jednostavan ako će se odraditi po pravilima struke i na pravi način, a nama nije cilj diletantski odraditi takav posao.

S obzirom da muzejska građa raste imate li sada problema s prostornim uvjetima?

Već pomalo imamo. Recimo čuvaonice su nam priručne prostorije koje smo mi u takve pretvorili i sada imamo problem s velikim predmetima budući da se takve prostorije nalaze na drugom katu, a i one se smanjuju kako nam se broj predmeta povećava.

Muzej grada Pakraca i ove godine 27. siječnja će se uključiti u obilježavanje Noći muzeja što se pokazalo kao jedna od posjećenijih manifestacija u gradu. Što pripremate ove godine?

Tema ovogodišnje Noći muzeja na razini Hrvatske su glazbeni velikani i glazba tako da će to biti večer posvećena ovoj umjetnosti. I naš muzej će biti otvoren od 18 do 1 sat iza ponoći gdje će građani moći vidjeti izložbu na kojoj predstavljamo razvoj glazbe u Pakracu i tu ćemo istaknuti ljude koji su zaslužni za glazbeni život u gradu, od najranijih povijesnih vremena do danas u suradnji s Osnovnom glazbenom školom Pakrac. Planiramo edukativnu radionicu za djecu, probat ćemo afirmirati i ples, a građani će imati prilike slušati i stare šlagere. U programu su najavljeni i koncerti, ne samo učenika Osnovne glazbene škole, već i drugih pakračkih glazbenika. Bit će tu još iznenađenja za građane, no ne želimo sve otkrivati već ovim putem pozivam sve da nas posjete na ovogodišnjoj glazbenoj Noći muzeja.

Na kraju se moram zahvaliti svima koji nas podržavaju i pomažu nam u radu, od Grada Pakraca, gradskih institucija, Gradske knjižnice Pakrac i Osnovne glazbene škole Pakrac s kojima redovito i jako dobro surađujemo do udruga, posebice Povijesnog društva Pakrac-Lipik, Turističke zajednice te nizu pojedinaca i volontera koji svoje vrijeme i rad nesebično žrtvuju za javno dobro.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone