JASMINKA ANTUNOVIĆ, PREDSTOJNICA HZZ POŽEGA Poslodavci zaista imaju problema s pronalaženjem stručnih radnika

JASMINKA ANTUNOVIĆ, PREDSTOJNICA HZZ POŽEGA Poslodavci zaista imaju problema s pronalaženjem stručnih radnika

 

Broj nezaposlenih osoba na pakračkom Zavodu za zapošljavanje je sve manji, a istovremeno poslodavci sve teže pronalaze adekvatnu radnu snagu. Druge zemlje EU su sve češće odredište na kojima nezaposleni građani Hrvatske traže zaposlenje. O svemu tome, uspoređujući stanje kod nas u odnosu na ostatak županije i Hrvatske, razgovarali smo s Jasminkom Antunović, predstojnicom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Požega.

           

Prokomentirajte nam svježu (rujansku) statistiku iz mjesečnog biltena, dakle podatke o kretanju nezaposlenosti, zaposlenosti, oglašenim slobodnim radnim mjestima i usporedite stanje na našoj županiji s cijelom Hrvatskom, odnosno usporedite stanje na području pakračke ispostave s ostatkom županije.

Broj nezaposlenih osoba u PU Požega na dan 30. rujna iznosio je 2.450, od toga u matičnoj ispostavi Požega koja pokriva područje gradova Požega, Pleternica, Kutjevo te općine Velika, Brestovac, Kaptol, Jakšić i Čaglin 1.982 nezaposlene osobe, a u ispostavi Pakrac koja pokriva područje gradova Pakrac i Lipik 468 osoba. U rujnu je u odnosu na kolovoz u cijeloj županiji broj nezaposlenih smanjen za 0,5 posto ili 12 osoba. U isto vrijeme broj nezaposlenih osoba na razini cijele RH smanjen je za 2,6 posto.

Ako gledamo po ispostavama, u matičnoj ispostavi Požega, nezaposlenih je manje za 1,3 posto dok je na području ispostave Pakrac, nezaposlenih više za 3,1 posto.

U odnosu na rujan 2017.godine nezaposlenih je manje za 23,9 posto na razini županije  odnosno 22,2 posto na području ispostave Požega i 30,3 posto na području ispostave Pakrac.

Prema podacima HZMO-a, krajem rujna je kod poslodavaca registriranih u našoj županiji radilo 19.297 radnika što je za 1,4 posto (269 osoba) više nego krajem rujna 2017.godine. Zabilježeni rast na županiji je nešto manji ako se uspoređuje s rastom zaposlenosti u RH od 2,2 posto u istom razdoblju.

Porast zaposlenosti u Pakracu i Lipiku

Na području Pakraca i Lipika zabilježen je značajan rast broja zaposlenih osoba na međugodišnjoj razini (rujan 2018./rujan 2017.) od 8,4 posto dok je u ostatku županije u istom razdoblju zabilježen pad broja zaposlenih od 0,1 posto. Ovom rastu značajan doprinos dala su zapošljavanja tijekom 2018.godine kroz program zapošljavanja žena “Zaželi” kojeg provode Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i HZZ (zaposleno 50 žena s područja Pakraca i Lipika), a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda, te zapošljavanja u građevinskom sektoru kako bi se realizirali projekti dobiveni kroz program energetske obnove višestambenih zgrada čije je provedbeno tijelo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sredstva su osigurana iz operativnog programa EU „Konkurentnost i kohezija“.

Što se tiče oglašenih slobodnih radnih mjesta treba istaknuti kako za poslodavce u privatnom vlasništvu ne postoji zakonska obveza oglašavanja slobodnih radnih mjesta u HZZ-u (osim ako žele koristiti mjere APZ-a) tako da podaci o broju oglašenih slobodnih radnih mjesta kroz sustav HZZ-a nisu potpuno relevantni za donošenje zaključaka o povećanju/smanjenju gospodarskih aktivnosti u županiji. Poslodavci su u prvih devet mjeseci kroz sustav HZZ-a oglasili 17 posto više radnih mjesta nego u istom razdoblju 2017.godine. Povećanje je izraženije kod poslodavaca s područja Pakraca i Lipika (24,6%) nego u ostatku županije (15,4%). Ono što analizom dostavljenih potreba za radnicima možemo zaključiti je da su poslodavci iz pojedinih djelatnosti (građevinarstvo, prijevoz i skladištenje, informacije i komunikacije) povećali svoje gospodarske aktivnosti jer su iscrpili svoje izvore za pronalaženje radnika te su pomoć potražili u oglašavanju preko HZZ-a.

Jesu li u Pakracu na Zavodu kategorije teško zapošljivih osoba prisutnije nego u Požegi i ostatku Hrvatske?

Općenito, teže zapošljive osobe su nezaposlene osobe koje su dugotrajno nezaposlene (u evidenciji HZZ-a preko godinu dana), osobe starije dobi (preko 50 godina) te osobe koje nemaju stečeno zvanje ili kvalifikaciju (osobe bez minimalno završene srednje škole).

Krajem rujna udio dugotrajno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih bio je 36,6% i dobra je okolnost da je njihov udio u odnosu na kraj rujna 2017. znatno smanjen (42,8%  u rujnu 2017.) što znači da sve veći broj nezaposlenih osoba brže dolazi do posla. Ova kategorija nezaposlenih osoba podjednako je zastupljena u obje ispostave PU Požega, a njihova zastupljenost je znatno manja u odnosu na RH gdje udio dugotrajno nezaposlenih osoba iznosi 46,1%.

Značajne sociološke razlike

Udio osoba preko 50 godina starosti u ukupnom broju nezaposlenih iznosio je krajem rujna 28,2% i tu imamo značajniju razliku među ispostavama jer u ispostavi Pakrac taj udio iznosi 36,1%, a u ispostavi Požega 26,3% s tim da u odnosu na stanje krajem rujna 2017. imamo suprotne trendove tj. u ispostavi Pakrac je udio blago smanjen, a u ispostavi Požega blago povećan. U odnosu na RH gdje je udio osoba starije dobi 35,7%, vidimo da je ispostava Pakrac nešto iznad prosjeka, a u ispostavi Požega situacija je znatno povoljnija.

Udio osoba bez stečenog zvanja ili kvalifikacije (osobe bez škole i osobe s nezavršenom i završenom osnovnom školom) u ukupnom broju nezaposlenih iznosio je 27,%. U odnosu na 2017. udio ove skupine nezaposlenih osoba nešto je manji (2017. = 28,1%). Ovdje također imamo značajnu razliku među ispostavama te tako na području Pakraca i Lipika imamo veći udio osoba koje nemaju stečeno zvanje ili kvalifikaciju (39,5%) u odnosu na ispostavu Požega gdje taj udio iznosi 24,1%.

Ima li nekih drugih socijalnih pojavnosti specifičnih za pakračko područje (braniteljske populacije, novčane naknade, spolna i starosna struktura)?

Već smo u prethodnom odgovoru naveli kako je na području ispostave Pakrac dobna i obrazovna struktura nezaposlenih osoba nepovoljnija u odnosu na ostatak županije. Što se spolne strukture tiče, udio nezaposlenih žena je znatno veći na području požeške ispostave (60,5%) nego na području ispostave Pakrac (50,9%) s tim da je u Lipiku taj udio najmanji u županiji (47,1%).

Nešto veći udio nezaposlenih branitelja prisutan je na području pakračke ispostave (9,2%) u odnosu na područje požeške ispostave (6,5%), a udio korisnika novčane naknade nešto je manji na području ispostave Pakrac (22,9%) u odnosu na ispostavu Požega (25,0%) s tim da je prosječni iznos isplaćene novčane naknade nešto viši na pakračkom području (2.155 kuna) u odnosu na ostatak županije (2.118 kuna).

Koje su mjere aktivne politike poslodavcima i nezaposlenim najinteresantnije? Razlikuje li se taj interes i primjena na pakračkom području od ostatka županije i jesu li pakrački i lipički poslodavci u dovoljnoj mjeri koristili te mogućnosti?

Najveći interes poslodavci su pokazali za potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje. Od 120 poslodavaca kojima je do kraja rujna odobrena potpora za zapošljavanje, njih 28 ili 23,3% je s područja Pakraca i Lipika. Rekla bih da je to i više nego dobra iskorištenost, budući da udio nezaposlenih osoba sa područja ispostave Pakrac u odnosu na ukupni broj nezaposlenih osoba Požeško-slavonske županije iznosi 19,1%. Nešto manji interes nezaposlenih osoba s navedenog područja bio je za potporu za samozapošljavanje koju je iskoristilo 16 osoba ili 17,2% od ukupnog broja odobrenih potpora. Poslodavci s područja ispostave Pakrac koristili su i mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), njih 12 ili 22,2% od ukupnog broja poslodavaca kojima je potpora odobrena. Sredstava za program mjera APZ-a ima dovoljno i svatko tko zadovolji uvjete propisane za pojedinu mjeru može ostvariti potporu.

Jesu li jedinice lokalne samouprave Pakraca i Lipika iskoristili u potpunosti mjere javni rad i ostale koje su im bile na raspolaganju?

Jedinice lokalne samouprave mogu koristiti dvije mjere: Javni rad i Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. I Pakrac i Lipik su u potpunosti iskoristili moguće kvote za navedene mjere.

Spremaju li se za dogodine neke bitnije novine u mjerama?

Nažalost, ne mogu vam odgovoriti na ovo pitanje, s obzirom da nismo dobili Uvjete i način korištenja sredstava za provođenje mjera u 2019. godini. Pretpostavljam da će, kao i svake godine do sada, biti napravljene korekcije nabolje koje se temelje na praktičnom iskustvu dosadašnje provedbe mjera.

Može li ukidanje doprinosa za zapošljavanje smanjiti materijalna prava nezaposlenih osoba koje to pravo sada ostvaruju?

Prema priopćenju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, visina i opseg prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti neće se mijenjati, a financirat će se iz sredstava državnog proračuna.

Kakva su Vaša iskustva s poslodavcima iz činjenice da je broj evidentiranih nezaposlenih unazad dvije godine jako opao, stvara li to poslodavcima problem u odabiru radnika po objavljenim oglasima?

Poslodavci u određenim djelatnostima zaista imaju problema s pronalaženjem stručnih radnika određenih profila. To se naročito odnosi na sektor građevinarstva, prijevoza, pripreme i usluživanja hrane te na visoko obrazovane osobe u sustavima obrazovanja i zdravstvene skrbi. Dio problema leži u odljevu stručnih radnika na svim razinama u inozemstvo, prije svega mislimo na države unutar EU nakon ukidanja ograničenja u zapošljavanju za radnike iz Hrvatske, međutim dio problema je i interne prirode jer se mali broj učenika upisuje u trogodišnje programe za zanimanja u prethodno navedenim djelatnostima. Do radnika u uslužnom sektoru vezanom za turizam (konobari, kuhari …), lokalnim poslodavcima je teže doći u ljetnim mjesecima kada se oni zapošljavaju na jadranskoj obali.

Koja zanimanja na pakračkom području najčešće ostaju nepopunjena jer nema adekvatnog kadra i usporedba tog stanja s Požeštinom?

Uglavnom su to zanimanja iz programa trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja u djelatnostima građevinarstva (zidari, tesari), ugostiteljstva (kuhari, konobari), obrade metala (kovinotokari) te prometa (vozači). Nedostaje i visokoobrazovanih stručnjaka u zdravstvenoj djelatnosti (doktori medicine) kao i nastavnika i profesora određenih obrazovnih područja (matematika, fizika, kemija, strani jezici).

Slična je situacija i na požeškom području gdje još možemo dodati i profesore glazbenih predmeta.

Koliko su nezaposleni Pakračani i Lipičani spremni na mobilnost, bilo dnevnog ili tjednog karaktera?

Svaki drugi Pakračanin i Lipičanin radi izvan svog mjesta

Na ovo pitanje odgovor ću potkrijepiti podacima HZMO. Krajem rujna oko 20% stanovnika Lipika radilo je u Pakracu i oko 16% stanovnika Pakraca radilo je u Lipiku. S obzirom na relativno malu udaljenost između ova dva naselja možemo pretpostaviti da su to dnevne migracije radnika. Isto tako još 32% stanovnika Lipika radi izvan svog mjesta prebivališta kao i 28% stanovnika Pakraca. Znači ukupno 52% stanovnika Lipika i 44% stanovnika Pakraca radi izvan svog mjesta prebivališta. Rekla bih da su i jedni i drugi prilično spremni na mobilnost.

Kakve su povratne informacije sezonskih radnika na Jadranu, pojavljuju li se oni ponovo iduće godine?

Od 2015. PU Požega provodi anketu o sezonskom zapošljavanju na moru kojom prikupljamo dodatne, ciljano usmjerene podatke o radnicima i poslodavcima koji sudjeluju u sezonskom zapošljavanju, a koje koristimo za efikasnije posredovanje pri zapošljavanju sezonske radne snage. Sezonski radnici su većinom zadovoljni odrađenom sezonom, a primjedbe se najčešće odnose na neadekvatan smještaj i prehranu, prekovremeni rad te nedostatak slobodnih dana. U anketi za 2017. godinu, 75,6% anketiranih izjasnilo se da će u sezonskim poslovima na moru raditi i sljedeće godine. Takav podatak za 2018. trenutno nemamo, jer se anketa radi nakon povratka svih sezonskih radnika. Ono što smo saznali iz dosadašnjih povratnih informacija je da dio sezonskih radnika planira i sljedeće sezone raditi iste poslove i žao nam je što poslodavci ne koriste mjeru „Stalni sezonac“ kako bi si osigurali potrebnu radnu snagu i za narednu sezonu.

Može li se posredstvom Zavoda za zapošljavanje dobiti posao u Njemačkoj i drugim državama EU?

EURES kutak

HZZ je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju punopravni član Europske mreže javnih zavoda za zapošljavanje – EURES. EURES mreža osnovana je radi posredovanja na cjelokupnom tržištu rada 28 država članica EU, a u mrežu su uključene i neke nečlanice Unije – Norveška, Island, Lihtenštajn te Švicarska. Tražitelji zaposlenja posredstvom EURES portala mogu pretraživati natječaje u svim navedenim zemljama te ostvariti kontakt s potencijalnim poslodavcem. Također mogu objaviti i svoj životopis koji će biti vidljiv poslodavcima iz drugih zemalja. EURES portal nudi i niz drugih informacija i korisnih savjeta za osobe koje traže zaposlenje u nekoj drugoj državi članici mreže.

Dodatno, hrvatski ured EURES-a koji djeluje pri HZZ-u tražiteljima zaposlenja (državljanima Hrvatske koji traže posao u EU, ali i obrnuto) svakodnevno odgovara na brojne i raznolike upite, daje pojašnjenja, obavještava ih o objavljenim natječajima. EURES kutak na web stanicama HZZ-a izvrsna je početna točka za sve tražitelje posla u EU – na tom mjestu mogu se naći brojni praktični savjeti, poveznice na brojne korisne web stranice, brošure i druge obavijesti. U rubrikama „Izdvojeni EURES poslovi“ i „EURES projekti i selekcije kandidata“ objavljuju se aktualni natječaji u kojima strani poslodavci ciljano traže hrvatske djelatnike.

Ima li već u praksi takvih primjera i o kojim zanimanja, stručnoj spremi je riječ?

Bezbroj je primjera zapošljavanja tražitelja zaposlenja iz Hrvatske u drugim državama EU posredstvom EURES mreže. Zapošljavaju se ljudi svih stručnih sprema i zanimanja, pa čak i oni bez završene osnovne škole (npr. kao poljoprivredni radnici na farmama u Finskoj ili Nizozemskoj). Ipak, strani poslodavci najčešće traže ugostiteljske djelatnike svih profila (npr. vrlo je rašireno zapošljavanje na austrijskim skijalištima tijekom zimske sezone), djelatnike u građevini, vozače teretnih vozila te zdravstvene djelatnike (liječnike i medicinske sestre).

Je li točno da u Zavodu razmišljaju o besplatnom tečaju stranih jezika za nezaposlene?

Planom obrazovanja predviđeno je obrazovanje nezaposlenih osoba u okviru mjere APZ-a. Ove godine, u PU Požega planiramo provesti tečajeve stranih jezika (engleski, njemački i talijanski) za 50 nezaposlenih osoba.

Može li evidentirana nezaposlena osoba istovremeno raditi u  drugoj državi EU?

Ako osoba radi u drugoj državi EU, ne smatra se nezaposlenom osobom i ne može se voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda. Članak 17. st. 1. toč. 1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17) propisuje da Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji ako ta osoba zasnuje radni odnos.

 

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone