INICIJATIVA POVIJESNOG DRUŠTVA Prvi koraci u zaštiti pakračkih i lipičkih prepoznatljivosti

INICIJATIVA POVIJESNOG DRUŠTVA Prvi koraci u zaštiti pakračkih i lipičkih prepoznatljivosti

Članovi Povijesnog društva Pakrac – Lipik tijekom prošle godine intenzivno su radili na inicijativi da se određeni objekti s područja Pakraca i Lipika, povijesno i kulturno važni za ova dva grada, zakonski zaštite te evidentiraju u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao dobra od lokalnog značaja čime bi podlijegali Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koji bi istovremeno obvezao lokalne zajednice u očuvanju i održavanju istih.

Građevine važnog lokalnog značaja

Gradsko vijeće Grada Pakraca je još u lipnju 2016. godine, na prijedlog Povijesnog društva Pakrac-Lipik, donijelo odluku o proglašenju dobara od lokalnog značaja ostatke crkve sv. Stjepana u Dragoviću te kapelice sv. Vida, sv. Roka i sv. Josipa, no papirnata procedura je tu zastala. Članovi Povijesnog društva Pakrac-Lipik tako su sastavili popis građevina koje smatraju povijesno važnima, koje imaju sačuvana povijesna obilježja te prepoznatljivost i jedinstvenost našeg kraja. Uz već spomenute kapelice u Pakracu i crkvu u Dragoviću, navode i Rimokatoličko groblje, židovsko groblje te groblje na Gavrinici u Pakracu. Na njihovom popisu s područja Lipika nalaze se spomenik Franji Filipoviću iz 19. stoljeća u Kukunjevcu, kalvinsko groblje i crkva u Brekinskoj, evangelička crkva u Antunovcu, lipičko i filipovačko groblje te kuća Zima u Poljani.

Rimokatoličko groblje u Pakracu

„Riječ je o građevinama koje nemaju nacionalnu kulturnu vrijednost, ali imaju izuzetno važno lokalno povijesno značenje, a nama je cilj takve građevine očuvati i prezentirati našim sugrađanima. Ne možemo govoriti o zavičajnoj povijesti ako se ne potrudimo sačuvati ono najznačajnije za lokalnu zajednicu. Isto tako, te građevine zaslužile su biti pod zaštitom kako bi se spriječilo i devastiranje koje ponekad nije niti namjerno, već napravljeno iz neznanja. Moram napomenuti da se zaštita od lokalnog značenja vrlo rijetko provodi. Imamo saznanja da se na području Požeško-slavonske županije do sada na ovaj način zaštitila samo jedna građevina u Ruševu, a na području Virovitičko-podravske županije je takva zaštita u postupku za jednu građevinu u Suhopolju“, rekao nam je Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac-Lipik.

Ono što razlikuje liste zaštićenih kulturnih dobara, kulturnih dobara nacionalnog značenja i preventivno zaštićena kulturna dobra od liste zaštićenih dobara lokalnog značenja koje se nalaze unutar Registra, je da takva rješenja kao i prethodne odluke donose gradska ili općinska vijeća, dakle tijela lokalne samouprave. U evidenciju dobara od lokalnog značenja pri Ministarstvu kulture u dokumentaciju se uvode Rješenja u kojima se nalaze podaci poput smještaja tog dobra, identifikacijski podaci koji sadrže sažete povijesne podatke, opis, stanje  i slično.

Groblje na Gavrinici

Kako nam rekla Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica za nepokretna kulturna dobra u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi koja je ujedno i članica Povijesnog društva, većinu dokumentacije s popratnim obrazloženjima koja sadrže stručne opise ovih dobara su članovi Društva samoinicijativno sami pripremili i kao takvu je prezentirali gradonačelnicima Pakraca i Lipika koji su rado pristali na njezino provođenje. Na sastanku kod gradonačelnika Lipika zajednički su zaključili da bi se još i ostaci srednjovjekovne utvrde u Kukunjevcu trebali formalno zaštiti kao dobro od lokalnog značenja.

Status zaštićenog dobra obvezuje

Kada se građevine uvedu u evidenciju zaštićenih dobara od lokalnog značaja, kao takve se bilježe i u katastru i sudu. Takvo rješenje dostavlja se i vlasniku građevine, kao i drugim tijelima lokalne i regionalne samouprave te nadležnom Konzervatorskom odjelu.

„Nadležnost Konzervatorskog odjela u slučaju bilo kakvih građevinskih radova na tim građevinama postoji kao stručna pismena ili usmena pomoć i savjet i ona nije rigorozna kao kod zaštićenih kulturnih dobara po drugim osnovama. Za mišljenje se tada može potražiti i u gradskom muzeju ili povijesnom društvu. Kada lokalna zajednica nešto proglasi zaštićenim dobrom od lokalnog značaja onda se i obnova, rekonstrukcija ili sanacija tih dobara financira iz lokalnih proračuna“,  rekla je Danela Vujanić.

Ističe kako su članovi Povijesnog društva zato i prilikom izrade prijedloga, uzimajući u obzir trenutno stanje, naglasili kako nisu sve građevine za obnovu i rekonstrukciju, nego samo za očuvanje odnosno tzv. konzerviranje, primjerice ostaci crkve u Dragoviću u planu je zaštiti kao takve bez namjere ponovne gradnje dok je za kapelicu sv. Vida koja je sad u ruševnom stanju ostavljena mogućnost potpune rekonstrukcije, pa i faksimilske izgradnje kad se za to stvore financijski uvjeti.

„Ovo su prvi konkretni koraci u očuvanju pakračkih i lipičkih povijesnih prepoznatljivosti, a popis dobara od lokalnog značaja može se s vremenom proširivati što mi kao Društvo pozdravljamo jer nam je želja sačuvati našu lokalnu baštinu u smislu proširivanja turističke ponude grada“, dodaje Vujanić koja će podrobnije o proceduri i povijesnim obrazloženjima dobara s pakračkog i lipičkog područja, a koje bi u međuvremenu trebale dobiti status zaštićenog dobra, prezentirati u novom Zborniku Povijesnog društva.

 

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Pin on Pinterest
Pinterest
0Share on LinkedIn
Linkedin
Print this page
Print
Email this to someone
email