DRUGA GODINA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Najznačajniji nalazi tek slijede

DRUGA GODINA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Najznačajniji nalazi tek slijede

 

Što su pokazala arheološka istraživanja nakon druge godine iskopavanja za ostacima Starog grada Pakraca koje je ovo ljeto provedeno na površini između policijske postaje i zgrade općine, sinoć je predstavio dr. sc. Juraj Belaj, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju i voditelj arheoloških istraživanja u Pakracu, u pakračkoj gradskoj vijećnici kurije Janković.

U uvodnom dijelu dr. Belaj predstavio je prve pisane dokaze kada se spominje Pakrac te pojasnio nastanak i razvoj viteških redova templara i ivanovaca jer pretpostavlja da su građevine o kojima je riječ nastale u njihovo doba.

Kako je istaknuo, nakon što su prve godine maknuli šutu iz 20. stoljeća, na dubini većoj od dva metra nađeni su ostaci zidina iz srednjeg vijeka. Iako su sve tri sonde koje su otkopane prve godine dale rezultate, ove godine arheolozi su se fokusirali na jednu sondu,onu iza općinske zgrade gdje su nađeni ostaci ivanovačke kapele iz 13. stoljeća. Još jednom je predstavio nađene predmete u prvoj godini istraživanja; jedan gotovo čitavi keramički ćup, buzdovan, lule, posudu za držanje baruta ukrašen zanimljivim simbolima iz 16. stoljeća, ulomak topa, a svi predmeti datiraju najvjerojatnije iz Osmanlijskog doba.

Dr. Belaj u svom istraživanju koristio je i jedan od prvih povijesnih opis Slavonije i Baranje putopisca Friedricha Wilhelma von Taubea iz 1777/8. godine koji pakračku ivanovačku kapelu spominje kao urušenu građevinu što potvrđuje njeno postupno propadanje tijekom godina.

Arheolozi su tijekom ljetošnjeg iskopavanja naišli na zidove sagrađene od ručno klesanog kamenja, vrlo preciznog rada, što asocira na neke druge templarske lokalitete iz istog vremena na ovom prostoru. Otkrili su i stubište koje je bilo naslonjeno uz crkvu, pretpostavlja se da je moglo voditi na nekakav kor, ali postoji mogućnost da je vodilo i na jednu od kula. Inače, takav izgled stubišta još nije nađen u Slavoniji, postoji sličan u Šopronu u Mađarskoj u ivanovačkoj crkvi iz 13. stoljeća. Jedan od najzanimljivijih detalja na koji su našli je utor za zasun gdje se uvlačila greda i zatvarao ulaz u crkvu. Dosad je otkrivena crkva u dužini od 13 metara, a da bi došli do njenog krajnjeg zida potrebno je otkopati još otprilike dva metra. Zidovi su debeli oko tri metra, oko metra i pol izvornog, ivanovačkog zida, a ostatak zidova je dodatno nadograđivan, najvjerojatnije u 15. stoljeću. Belaj je dodao kako je kapela u početku imala sakralnu funkciju, ali je prijelazom s 15. u 16. stoljeće postala utvrđenje, upravo zbog opasnosti od Turaka koji su se približavali. Nađeni su prekrasni ostaci portala i pretpostavlja se da su na tom mjestu bili postavljeni svetački kipovi.

U jugozapadnom dijelu crkve, uz samo stubište, nađeni su i ostaci ljudskih kostiju koji su bili položeni u smjeru sjever-jug što nije tipično za srednjovjekovno razdoblje nego novije doba, oko 1500. godine. No, u središtu crkve arheolozi su uočili grobnicu koja još nije istraživana, a uz sjeverni zid nađena su tri kamena pokrova, što se isto pretpostavlja da su grobnice odnosno višeslojni ukopi. Dr. Belaj je dodao kako će istraživanje grobnica tek uslijediti i dati sigurno mnoge zanimljive nalaze.

U postsakralnoj fazi crkve, u sjeverozapadnom uglu crkve, pronađena je velika nepravilna jama puna životinjskih kostiju, gdje su nađene glave ovnova, pataka i svinja, što ukazuje na ostatke gozbi u vrijeme kada je možda tamo boravila kakva straža.

„Po mom mišljenju nalazi su vrlo zanimljivi i otkrili smo jedan fascinantan i doista prekrasan objekt za ovo podneblje. Ono što dalje treba činiti jest dalje istraživati, osobito da vidimo je li se doista na tom mjestu nalazila famozna kružna kula. Zaista se nadam da ćemo u budućnosti prezentirati ovu prekrasnu arhitekturu, da će Pakrac dobiti znanstveno predstavljen lokalitet i arheološki park, koji će Pakračanima sigurno biti na ponos, a turistima zanimljiva destinacija“, istaknuo je na kraju predavanja dr. Belaj.

Šezdesetak okupljenih ljubitelja lokalne baštine i povijesti pozdravila je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, istaknuvši kako se doista nadaju nastavku iskopavanja  budući da je Grad Pakrac već prijavio projekt istraživanja starog grada Pakraca na Ministarstvo kulture za sljedeću godinu, a na kraju predavanja svojim stihovima pjesme o Starom gradu Pakracu počastio je Andrija Runje, umirovljeni nastavnik hrvatskog jezika i dugogodišnji djelatnik pakračke osnovne škole, koji ju je napisao za sinoćnju prigodu.

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook44Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone