BRUNO SKALNIK, PZ “VOĆKO” PAKRAC Prerada voća i dalje primarna, vlastiti proizvodi polako pronalaze tržište

BRUNO SKALNIK, PZ “VOĆKO” PAKRAC Prerada voća i dalje primarna, vlastiti proizvodi polako pronalaze tržište

Još tamo krajem 2016. godine aktualni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je da će u državnim institucijama uvesti tzv. kratki lanac opskrbe, što znači da bi primjerice u policiju, vojsku, škole ili vrtiće hrana i piće stizali od polja do stola u roku od najviše 48 sati. Posljednih mjeseci medijski pritisak se u tom smjeru samo pojačava, a lokaliziramo li priču onda ćemo vas podsjetiti da ste nedavno na našem portalu i novinama mogli pročitati vijest kako su s takvom praksom otprilike u isto vrijeme krenuli i u pakračkom Dječjem vrtiću „Maslačak“ kada su postepeno počeli uvoditi zdravu ishranu certificiranih lokalnih proizvođača, dok se ta praksa danas intenzivirala.

Kakva je situacija danas te kakva budućnost čeka lokalne proizvođače u svijetlu ovakvog pružanja ruke nadležnih tijela koji obećavaju olakšati plasman i ozakoniti spomenuti način opskrbe „domaćim“, provjerili smo kod Brune Skalnika, voditelja Poljoprivredne zadruge Voćko koja se bavi preradom voća i proizvodnjom domaćeg 100%  voćnog soka.

„Mogu reći da smo danas na zdravim nogama i zadovoljni smo kako se stvari odvijaju. Zadruga Voćko je osnovana 1999. godine voljom sedam zadrugara voćara koji su imali zasađenog voća, uglavnom jabuka, na 13 hektara zemlje. Opstanak na tržištu vidjeli su u udruživanju. Uz mog oca Dragu Skalnika, tu su bili još Zdenko Skalnik, Tihomir Čop, Katica Straga, Zdenko Sudetić, Tihomir Szabo i Boro Kobetić. Zahvaljujući međunarodnim sredstvima  u vrijednosti 300 tisuća njemačkih maraka u pakračkoj poduzetničkoj zoni ubrzo je nikla i suvremena hladnjača – prvi objekt u tada novom poduzetničkom prostoru –  koja je isprva služila za skladištenje voća i kao premosnica do tržišnog plasmana. Potom smo sami nabavili strojeve za preradu voća i proizvodnju soka što se pokazalo kao dobar potez“, kratko nam povijest Zadruge prepričava Bruno. Dodaje da su na još jednom natječaju ministarstva gospodarstva dobili smo 140 000 kuna koje su uložili na proširenje i nadogradnju na hladnjaču, današnju sokaru.

Danas troše već desetu godinu kako se bave preradom voća i to im je primaran način zarade koji donosi oko 70% zarade. Dobra godina podrazumijeva preradu preko 200 tona voća. Najzastupljenija je naravno jabuka, ne i najomiljenija jer joj cijena zbog prenapučenosti tržišta osjetno pada. Zato je dobra aronija, iako se i oko nje provotni bum polako stišava jer se  proizvodnja drastično povećala što joj je posljedično srušilo cijenu. No i dalje je zadovoljavajuća. „Rekao bih da u spomenutih dvjestotinjak tona 40 posto otpada na preradu jabuke, isto toliko na aroniju, a preostalih 20 na ostalo voće“. A prerada voća, nećete vjerovati, nije bila u planu u vrijeme kupovine hladnjače. Dogodilo se sasvim slučajno…

„Kako smo slagali jabuke u gajbe, tako je u jednom trenutku došlo do zarušavanja nekoliko njih i jabuke su bile natučene. Da bi spasili stvar, od njih smo napravili sok… i tako je zapravo krenula priča o bistom domaćem soku koja traje i danas“, prepričava Skalnik.

Dio gotovih proizvoda na tržište plasiramo preko KTC-a, no to još uvijek nisu ozbiljne količine. Prerada je ipak primarna, a ono što je možda zanimljivo, voće u Pakrac na preradu pristiže iz svih krajeva Hrvatske pa i iz inozemstva. Iz Osijeka, Čakovca, Virovitice i  isto kao i iz Metkovića, jednako kao i iz susjedne Slovenije. Što to motivira proizvođače da voće prerađuju baš u Pakracu? „Naši kapaciteti i cijena. Ovaj iz Metkovića doveze 3 ili 4 tone voća i pričeka jednodnevnu obradu koliko nam je potrebno za tu količinu i odmah poveze proizvod spreman za prodaju natrag“. Cijenu su prošle godine povisili za nekih desetak posto, no nisu osjetili nikakve posljedice što tumače kao zadovoljstvo kvalitetom i uslugom.

U Voćku nisu u cijelosti zadovoljni postignutim pa se redovito prijavljuju na natječaje financirane iz EU fondova. Upravo ovih dana stiglo je odobrenje za sljedećih 150 tisuća kuna iz ministarstva gospodarstva zatraženih za namjensko moderniziranje proizvodnje kroz novi i jači pasterizator, filtere i kiper za box palete.

Osim usluge prerade, sokove proizvedene iz vlastitih zaliha prodaju na lokalnom tržištu po izuzetno prihvatljivim cijenama, a sva gradska događanja koriste za direktnu promociju proizvoda. „Imamo sokove u staklenim pakiranjima od 3 dcl koje smo ponudili lokalnim ugostiteljima pa ih možete probati u caffe barovima Garden, Maniva, Vrata Slavonije ili na Omanovcu. Na moru dobro poslujemo sa restoranom Oliveto u Medulinu. Preko Organicofood trgovine zdrave prehrane iz Omiša pokušavamo se probiti i na Jadran, ali to je tek početak priče i količine su zasad reklamne. Isto je i s inozemstvom, gdje smo za promo količine dobili upit iz Njemačke“.

Lokalno stanovništvo ima priliku sokove nabaviti direktno u Voćku, ali i u vinariji Ćasić, gdje u ponudi osim soka od jabuke imaju i mješavine okusa jer su jabuci dodali višnju, đumbir, aroniju i bazgu… Uskoro će biti dostupan i voćni sok jabuke sa neretvanskom mandarinom. Tehnologa nemaju, sokove miješaju prema vlastitoj procjeni, a rezultati su odlični.

Bitno je za napomeniti da su sokovi proizvedeni od čistog voća te s mininimalnim dodatkom vitamina C kao antiosidansa, bez drugih dodataka kao što su voda, arome, šećeri, zaslađivači i slično.

Nisu zanemarili niti veliku ambalažu pa ćete sok s udjelom 100% voća dobiti savršeno upakovane u Bag in Box 3 i 5 litara plastično kartonskoj ambalaži. Ako poželite sok iz vlastitog voćnjaka  pa dođete s najmanje 300 ili 400 kilograma ubranog voća, za to će vam se vratiti oko 200 litara domaćeg soka u ambalaži po cijeni od 4 kune za litru. Sokove u maloprodaji građani mogu kupiti ili naručiti po cijeni od 40 kn za 5 litara soka jabuke. Ostali sokovi su nešto skuplji zbog cijene dodataka drugog voća.

„Ovi sokovi su jednostavan način uvođenja zdravog i prirodnog u Vaš život, a time i u život vaše obitelji. Zato Vam i nudimo najbolje i čisto iz prirode“, stoji kao službeni slogan na web stranici PZ Voćka što je ujedno i glavni način promidžbe pakračkih zadrugara.

Što nudi budućnost? Bruno ne bi previše mijenjao, poželio bi tek da se sezona produži na cijelu godinu za razliku od sada kad traje najčešće od srpnja do prosinca te da se omjer vlastite proizvodnje i prerade sa sadašnjeg 30:70 u postotku barem ravnopravno raspodjeli. To bi otvorilo i radna mjesta što bi ih automatski učinilo konkurentnijima na raznim natječajima kojima je osnovni preduvjet zapošljavanje i održavanje radnog odnosa. PZ Voćko danas ima dvije stalno zaposlene osobe, a kroz godinu pogonom prođe dosta honoraraca jer Zadruga ima mogućnost dnevnih i višednevnih ugovora što je i normalno obzirom na prirodu posla.

Želje, priznate ćete, i nisu neostvarive. Pogotovo ako odgovorni ispune obećanja i olakšaju plasman proizvoda favorizirajući domaće proizvođače, makar to značilo i koju lipu skupljeg izvorno domaćeg. Za početak dovoljno će biti da se pojavi na stolu naše djece u vrtiću ili školi…

 

Podjelite na društvenim mrežama...
Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Pin on Pinterest0Share on LinkedIn0Print this pageEmail this to someone